Granične kontrole stupit će na snagu 16. septembra i prvobitno će trajati šest mjeseci, prema informacijama iz izvora. Faeser je obavijestila Evropsku komisiju o ovim planovima, prema izvorima dpa.

Granične provjere imaju za cilj ograničiti neregularne migracije, ali i suočiti se s prijetnjama od strane islamističkih terorističkih grupa i prekograničnih kriminalnih organizacija, tvrde izvori.

Dugogodišnje rasprave o načinu postupanja s migrantima koji traže azil u Njemačkoj intenzivirale su se posljednjih sedmica nakon smrtonosnog napada nožem ranije ovog mjeseca u zapadnom njemačkom gradu Solingenu.

Osumnjičeni napadač, sirijski državljanin, izbjegao je nalog za deportaciju iz Njemačke u Bugarsku, gdje je prvi put ušao u EU.

Svi susjedi Njemačke članice su Schengenske zone, koja bi u načelu trebala omogućiti putovanje bez graničnih kontrola unutar bloka.

Međutim, u oktobru 2023. godine, Njemačka je već ponovno uvela neke granične kontrole na granicama sa Švicarskom, Češkom i Poljskom kako bi odvratila migrante od ulaska u Njemačku.

Te granične provjere su službeno privremene, ali ih je Berlin više puta produžavao. Slične kontrole na granici s Austrijom privremeno su uvedene još u septembru 2015. godine.

Izvori navode da je trenutna njemačka koalicijska vlada pripremila proširene planove za odbijanje ulaska nekim migrantima na granicama Njemačke u skladu sa zakonima EU. To slijedi nakon zahtjeva za takvim mjerama od konzervativnog opozicionog bloka CDU/CSU.

Izvori tvrde da je Faeser prenijela svoje prijedloge opoziciji i zatražila povjerljive razgovore o toj temi.

Kancelar Olaf Scholz pozvao je na konsultacije sa CDU/CSU, kao i s liderima 16 njemačkih saveznih pokrajina nakon napada nožem u Solingenu, u kojem su ubijene tri osobe i ranjeno nekoliko ljudi.

Izvori navode da bi dalji razgovori između stranaka mogli biti održani u utorak. Još jedan napad nožem u maju u gradu Mannheim izazvao je ogorčenje. Afganistanac je ranio pet članova grupe Pax Europa i ubio jednog policajca.

Dodatni detalji o prijedlogu nisu odmah otkriveni. Trenutno se azilanti odbijaju na njemačkim kopnenim granicama samo u određenim slučajevima, kao što je zabrana ulaska ili ako ne podnesu zahtjev za azil.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, više od 30.000 ljudi vraćeno je od oktobra, kada je Njemačka proširila stacionarne granične kontrole.

Neki prijedlozi koji su nedavno razmatrani uključuju odbijanje ulaska strancima bez dokumenata ili onima koji su već podnijeli zahtjev za azil u drugoj zemlji.

Markus Söder, konzervativni premijer Bavarske, u govoru lokalnim političkim liderima ponovio je zahtjev da njemačke granične službe vraćaju migrante sa granice. 

– Moramo masovno smanjiti imigraciju – rekao je Söder. “Ovo se mora odmah riješiti.”

Söder je također pozvao na velike napore da se deportuju osobe iz Njemačke čiji su zahtjevi za azil odbijeni ili koji nemaju pravo ostati u zemlji. Na drugom sastanku u ponedjeljak, ministar finansija Christian Lindner također je izjavio da vlada mora ponuditi rješenja za migraciju.

Lindner, vođa liberalnih Slobodnih demokrata (FDP), izjavio je da je od “prioritetnog interesa” pronaći rješenje koje će staviti pod kontrolu ulazak migranata u Njemačku.

Zeleni, koji su također dio Scholzove tročlane koalicije, bili su oprezniji prema koracima koji bi mogli ograničiti mogućnosti tražitelja azila da pronađu utočište u Njemačkoj.

Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, iz stranke Zelenih, upozorila je na usvajanje konzervativnih zahtjeva za vraćanje migranata na njemačkoj granici, što bi moglo ugroziti delikatni kompromis na nivou EU o politici azila.

Nakon godina teških pregovora, njemačka vlada je učinila sve da se postigne “zajednički evropski sistem azila,” izjavila je Baerbock u ponedjeljak, osvrnuvši se na dogovor o reformi Zajedničkog evropskog sistema azila (CEAS).

(Ajdin B.)