Bosnu i Hercegovinu su poplave iz 2014. godine koštale skoro četiri milijarde KM: Evo koliko će oluja Boris koštati pogođene zemlje
Olujno nevrijeme koje je prethodnih dana zahvatilo centralnu i istočnu Evropu, polako se smiruje.
Najgore nevrijeme u posljednjih nekoliko decenija je odnijelo živote najmanje 20 osoba, a hiljade ljudi je evakuisano iz svojih domova širom Austrije, Češke, Mađarske, Rumunije i Slovačke.
U pripravnosti su i zemlje iz našeg regiona - Srbija i Hrvatska. Oluju Boris očekuju u Italiji, posebno u regijama Emiliji-Romanji i Marke.
Brojni uzročnici
Rekordne padavine koje su pogodile centralnu Evropu, prema riječima stručnjaka, uzrokovane su brojnim faktorima, uključujući klimatske promjene.
Različiti vremenski elementi udružili su se kako bi stvorili "savršenu oluju" u kojoj se veoma hladan vazduh sa Arktika susreo sa toplim vazduhom sa Mediterana.
Obrazac atmosferskog pritiska je također značio da je oluja Boris bila "zaglavljena" na jednom mjestu duže vrijeme.
Naučnici kažu da toplija atmosfera zadržava više vlage što dovodi do intenzivnijih padavina. Topliji okeani također dovode do većeg isparavanja, hraneći sisteme oluja. Za svaki porast globalne prosječne temperature za jedan stepen, atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage.
Koliko će "koštati" oluja Boris pogođene države?
Stručnjaci kažu da će poplave u centralnoj i istočnoj Evropi koštati milijarde ekonomskih gubitaka, piše Euronews.
Prve procjene pokazuju da bi samo troškovi sadašnjih poplava mogli da pređu milijardu eura.
Jedna procjena sugeriše da bi se račun mogao kretati od nekoliko stotina miliona eura do više od milijardu eura, prenio je Reuters, pozivajući se na rane procjene agencije za kreditni rejting Morningstar DBRS.
Mario De Cicco, potpredsjednik globalnog rejtinga osiguranja i penzija u Morningstar DBRS, rekao je Euronews Businessu u komentarima poslanim putem e-maila da bi „na osnovu najnovijih dostupnih informacija, najveći osigurani gubici mogli nastati u Češkoj, jednoj od zemalja koje su najviše bile pogođene.
Kada su Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine pogodile poplave, koje su odnijele 21 život, prouzrokovale su također ogromnu štetu.
Precizne procjene kažu kako su štete dosegnule iznos od 3,98 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 2,04 milijardi eura, te da su poplavama najviše pogođeni privatni sektor, porodična mala, srednja i velika poduzeća, poljoprivredni proizvođači, te veliki broj građana.
U Evropi su poplave već najskuplja prirodna opasnost, prema britanskom konsultantu za životnu sredinu JBA Risk Management. Samo poplave rijeka koštaju 7,8 milijardi eura svake godine i očekuje se da će se povećati kako ekonomije i dalje rastu u područjima visokog rizika od poplava, a klimatske promjene dovode do većih i intenzivnijih padavina.
Vlada Poljske, Rumunije i Austrije oslobodile su stotine miliona eura hitnih sredstava, a češka vlada razmatra izmjenu budžeta za 2024. godinu zbog šteta uzrokovanih poplavama.
Sveukupna šteta na infrastrukturi, zgradama i imovini i povećanje troškova spašavanja i pomoći, također mogu izazvati smanjenje proizvodnje i ekonomske aktivnosti, smatra Grzegorz Drozdz, tržišni analitičar u Conotoxia Investu.
"Ovi faktori obično dovode do negativnog uticaja na budžete i trgovinu, koji se manifestuje povećanjem deficita i pogoršanjem trgovinskog bilansa, uslijed smanjenja izvoza i povećanja uvoza. Poplave s kojima se trenutno suočavaju Poljska, Češka i Austrija sigurno će sada biti vrlo bolne i skupe za stanovništvo i negativno će utjecati na već opterećene budžete", rekao je Drozdz.
Neke od fabrika i prodavnica pogođenih poplavama zatvorile su proizvodne linije, među kojima su hemijska tvornica BorsodChem u Ostravi u Češkoj Republici, češki proizvođač pića Kofola CeskoSlovensko i koksarna OKK Koksovny - jedan od najvećih proizvođača livničkog koksa u Evropi - obustavio je proizvodnju.
Prekogranične željezničke usluge obustavljene su između Poljske i Češke, kao i Mađarske i Austrije.
Što se tiče ukupnog uticaja na ekonomiju, analitičari Erste Grupe očekuju ograničen uticaj, dodajući da je prerano da se to jasno vidi.
Katarzyna Rzentarzewska, glavni makro analitičar Erste Grupe za CIE, rekla je za Euronews da bi u kratkom roku (do kraja ove godine) industrijski sektor mogao dobiti negativan impuls u svim zemljama pogođenim poplavama, a turizam u regionima takođe može stradati.
"Konačno, štete na usjevima mogu imati inflatorne efekte", rekla je Rzentarzewska.
Analitičari se također slažu da je dugoročno, slika sasvim drugačija, jer će radovi na restauraciji dati poticaj građevinskom sektoru.
(Ajdin B.)