U Njemačkoj trenutno živi više izbjeglica nego ikada ranije. Krajem prve polovine 2024. e bilo ih je oko 3,48 miliona, kako izvještava „Noje Osnabricker cajtung", pozivajući se na odgovor njemačke vlade na upit postavljen od strane stranke Ljevice. To je oko 60.000 više nego na kraju 2023. i najviše od 1950-ih godina.
Tu su uračunaiti svi ljudi bez obzira na njihov boravišni status, koji trenutno traže zaštitu u Njemačkoj iz humanitarnih razloga, počev od tražilaca azila, priznatih izbjeglica, pa do osoba sa statusom "Duldung" (trpljenje), koje su privremeno tolerisane. Od 3,48 miliona izbjeglica, oko 1,18 miliona ih je iz Ukrajine.
Manje sa obavezom napuštanja zemlje
Zbog prisilnih vraćanja i dobrovoljnih odlazaka, broj ljudi koji su obavezni da napuste Njemačku je u opadanju, navedeno je dalje u odgovoru Ljevici. Sredinom 2024. statistika je zabilježila 226.882 osoba sa obavezom napuštanja zemlje, što je 15.760 manje nego krajem 2023. Oni moraju da napuste Njemačku, ali se tolerišu, tj imaju "Duldung" - jer ne mogu da budu deportovani u zemlju porijekla.
Imajući u vidu ove podatke, portparolka Ljevice za pitanja migracija u Bundestagu Klara Binger kritikovala je debatu o migraciji. „U Njemačkoj sada živi skoro 3,5 miliona izbjeglica, od kojih mnogi već decenijama, a to je samo četiri procenta stanovništva", rekla je Bünger za „Noje Osnabricker cajtung".
Mjere poslije Zolingena
Debata o migracijama u Njemačkoj se zaoštrila nakon napada nožem u Zolingenu (Solingen) krajem avgusta, u kojem je bilo mrtvih i povređenih.
Njemačka vlada je predložila, između ostalog, mjere protiv nasilnog islamizma i značajno pooštravanje zakona o boravku i azilu. Pored toga, uvedene su granične kontrole sa svim susjednim državama. Međutim, konzervativna opoziciona Unija CDU i CSU time nije zadovoljna i traži oštrije mjere.
(Erna H.)