Civilna zaštita u Španiji kao ona u BiH: Poslali upozorenje kada su se ljudi već gušili. Više od čak 1.200 ljudi je zarobljeno na autoputevima
Spasioci u Španiji traže još žrtava nakon smrtonosnih poplava, pa se postavljaju pitanja o tome kako jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta nije uspjela adekvatno odgovoriti na tako ekstremnu oluju.
Obilne kiše koje su počele početkom sedmice dovele su do poplava u kojima je poginulo najmanje 95 ljudi, što je najsmrtonosnija takva katastrofa u toj zapadnoevropskoj zemlji u posljednjih nekoliko decenija.
U četvrtak ujutro tačan broj nestalih ostao je nepoznat. Nekoliko sati nakon što su bujične poplave pretvorile ulice u rijeke, uništavajući domove i odnijevši na hiljade automobila, više od 1.200 ljudi je navodno ostalo zarobljeno na autoputevima, zaglavljeno među oko 5.000 napuštenih automobila. Hiljade drugih je ostalo bez struje ili telefona.
Ministrica odbrane Španije Margarita Robles rekla je radiju Cadena Ser da će vojna jedinica specijalizovana za spasilačke operacije u četvrtak početi da pročešljava blato i krhotine sa psima tragačima u najteže pogođenim područjima.
Upitana da li je vjerovatno da će se broj žrtava povećati, odgovorila je da "nažalost, nisu optimisti".
Obilnije padavine predviđene su u četvrtak za najteže pogođenu istočnu regiju Valencije i druga područja na sjeveroistočnoj obali.
Neki stanovnici su apelirali na vijesti o svojim nestalim najmilijima putem društvenih mreža, televizije i radija. Leonardo Enrique je rekao za RTVE da je njegova porodica posljednji put razgovarala s njegovim 40-godišnjim sinom Leonardom Enriqueom Riverom u utorak oko 19 sati. Njegov sin je vozio kombi za dostavu u blizini industrijskog grada Riba-roja i poslao je poruku u kojoj je pisalo da pada jaka kiša.
U drugoj poruci je rekao da mu je kombi poplavljen i da ga je udarilo drugo vozilo. Od tada porodica ne može doći do njega.
"Nismo ništa čuli", rekao je njegov otac za pomenuti medij.
Dok se Španija bori s posljedicama katastrofe, postavljaju se pitanja zašto je tek iza 20 sati služba civilne zaštite izdala upozorenje pozivajući stanovnike da ne napuštaju kuće.
Nacionalna meteorološka agencija Aemet objavila je u utorak ujutro crvenu uzbunu za regiju Valencije, a uslovi su se pogoršavali tokom dana. Međutim, tek u ranim večernjim satima osnovano je regionalno tijelo zaduženo za koordinaciju hitnih službi.
Za mnoge je već bilo prekasno. Upozorenje je stiglo jer su neki već bili zarobljeni na cestama i prepušteni na milost i nemilost bijesnim vodenim bujicama.
"Podigli su uzbunu kada je voda već bila ovdje. Nema potrebe ni tada da mi kažete da dolazi poplava", rekao je Julian Ormeno, 66-godišnjak iz predgrađa grada Valencije Sedavi, dodavši da niko nije došao da preuzme odgovornost.
Drugi muškarac rekao je za portal Eldiario.es da je bio zarobljen u svom automobilu s vodom do prsa kada je stiglo upozorenje.
"Nešto poslije 20 sati, kada sam već sat vremena proveo u vodi do grla i gutao blato, oglasilo se upozorenje službe civilne zaštite", rekao je on.
"S obzirom na to da meteorolozi unaprijed upozoravaju, takve tragedije se mogu potpuno izbjeći ako se ljudi mogu držati podalje od nadolazeće poplavne vode", rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Univerzitetu Reading, dodavši da "razarajući ishod sugerira da je Valencijin sistem upozorenja zakazao".
"Ljudi jednostavno ne znaju šta da rade kada se suoče s poplavom ili kada čuju upozorenja", kazala je profesorica Cloke.
"Ljudi ne bi trebali umirati od ovakvih prognoziranih vremenskih događaja u zemljama u kojima imaju resurse da rade bolje", riječi su Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji.
"Pred nama je dug put da se pripremimo za ovakvu vrstu događaja, i još gore, u budućnosti", dodala je ona.
Poplave u utorak bile su najgore u Španiji od 1996. godine, kada je 87 ljudi umrlo nakon što je jaka kiša pogodila kamp u planinama Pirineja. Posljednje katastrofalne poplave u Evropi dogodile su se u julu 2021. godine, usmrtivši 243 osobe u Njemačkoj, Belgiji, Rumuniji, Italiji i Austriji.
Intenzivna kiša se pripisuje fenomenu poznatom kao "hladna kap", koja se javlja kada se hladan zrak kreće iznad toplih voda Mediterana. To stvara atmosfersku nestabilnost, uzrokujući brzo podizanje toplog, zasićenog zraka, što dovodi do jake kiše i grmljavine.
Stručnjaci kažu da zagrijavanje Mediterana, koje povećava isparavanje vode, igra ključnu ulogu u pojačavanju bujičnih kiša.
"Događaji su još jedan znak za buđenje da se naša klima brzo mijenja", rekla je Hayley Fowler, profesorica uticaja klimatskih promjena na Univerzitetu Newcastle u Velikoj Britaniji.
"Naša infrastruktura nije dizajnirana da se nosi sa ovim nivoima poplava", istakla je pa dodala da "rekordno vruće toplije temperature mora podstiču oluje koje bacaju ekstremne količine kiše na jedno mjesto".
Naučnici upozoravaju da ekstremni vremenski događaji postaju sve intenzivniji, traju duže i češće se javljaju kao posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Međutim, prema riječima analitičar, u nekim slučajevima čak i najbolje pripremljeni sistemi upozorenja mogu biti zatečeni.
Leslie Mabon, viša asistentkinja na Britanskom otvorenom univerizetu je kazala da "takvo ekstremno vrijeme može nadvladati sposobnost postojećih odbrambenih i vanrednih planova da se nose, čak i u relativno bogatoj zemlji poput Španije".
“Poplave u Španiji su pravovremeni podsjetnik da nijedna zemlja nije izuzeta od rizika klimatskih promjena", dodala je Mabon.
Za hidrometeorologinju Lindu Speight, a koja i predaje na Univerzitetu Oxford, upozorenja za intenzivne grmljavine je nevjerovatno teško izdati jer je tačna lokacija najjačih padavina obično nepoznata unaprijed.
"Hitno moramo prilagoditi naše gradove da budu otporniji na poplave", rekla je ona, sugerišući da se napravi prostor za vodu da teče kroz urbano okruženje bez nanošenja štete.
"Pripreme za druge opasnosti kao što su zemljotresi i cunami shvaćamo veoma ozbiljno. Vrijeme je da to isto priuštimo pripremi za rizik od poplava", rekao je Jess Neumann, vanredni profesor hidrologije na Univerzitetu Reading.
Resorni ministar Angel Victor Torres odbio je direktno odgovoriti na pitanje o potencijalnom kašnjenju u slanju upozorenja stanovništvu.
(Ajdin B.)