To je, vjerovatno, informacija koju su svi oni koji mnogo psuju jedva dočekali da čuju, jer im to daje mogućnost da kao izgovor za svoju vulganost iskoriste to što bar mogu da kažu da su pametni.

Istraživači sa Univerzita u Ročesteru testirali su 1.000 ljudi, sa oko 400 razlčitih načina ponašanja, i pritom otkrili veoma jaku povezanost između inteligencije i psovanja, piše Indipendent.

Tokom istraživanja, učesnici su bili pitani da se izjasne koliko često praktikuju neka od 400 navedenih načina ponašanja.

Ekstrovertne osobe su se, na primjer, izjašnjavale da vole brzo da voze kola, da se kockaju, da pričaju “masne” viceve i da piju u većim količinama.

Studija je ispitivala i složenost okruženja svakog tipa ličnosti, kao i niz različitih ponašanja koja su povezana sa svakim od njih.

Slična studija iz 2015. godine došla je do zaključka da ljudi koji su u stanju da za jedan minut izgovore što više psovki, pokazuju mnogo bolje rezultate na testovima inteligencije.

Ispostavilo se da, umjesto da bude obilježje osoba sa ograničenim vokabularom, psovanje predstavlja znak retoričke snage.

Psiholozi sa Univerziteta Kili tvrde da je jedna od dobrobiti psovki i to što one predstvljaju prirodni način oslobađanja od bola.

Oni su sproveli testiranje na kome su od učesnika tražili da psuju prije nego što su se upustili u naporan posao ili dugotrajnu vožnju bicikla. U oba slučaja došli su do zaključka da su grube i pretjerano vulgarne psovke doprinijele značajnom unapređenju njihovih radnih performansi, u poređenju sa izgovaranjem neutralnih riječi.

“Znamo od ranije da psovnje omogućava ljudima da lakše podnesu bol. Jedno do mogućih objašnjenja je da ono stimuliše simpatički nervni sistem – isti onaj koji podstiče srce da lupa kada smo u opasnosti”, smatra doktor Ričard Stvens, vođa tima istraživača, piše B92.

(Alen Avdić)