Istraživači koji rade na tome da pokažu kad i kako se virus prvi put pojavio u Kini izračunali su da prvog čovjeka vjerojatno nije zarazio sve do oktobra 2019. godine.

A njihovi modeli pokazali su još nešto - malo je nedostajalo da koronavirus ne bude pandemijski virus, prenosi CNN.

"Moralo je doći do nekih sretnih okolnosti da bi se zaraza učvrstila"
Samo loša sreća i prenapučeni uvjeti na tržnici morskih plodova Huanan u Wuhanu, mjestu s kojeg je vjerojatno krenula pandemija, omogućili su virusu da eksplodira širom svijeta, napisali su znanstvenici u časopisu Science.

"Bila je to savršena oluja, danas znamo da je moralo doći do nekih sretnih okolnosti da bi se zaraza učvrstila", rekao je za CNN Michael Worobey, profesor evolucijske biologije sa Sveučilišta u Arizoni koji je radio na studiji, te nastavio:

"Da su stvari bile samo malo drugačije, da je ta prva osoba koja je donijela virus na tržnicu Huanan odlučila ne otići taj dan ili da je bila previše bolesna da bi izašla i jednostavno ostala kod kuće, brzo širenje možda se ne bi ni dogodilo. Možda nikada nismo ni znali za to."

Tehnika molekularnog datiranja, modeli pokazali kad se i kako virus mogao širiti Ekipa znanstvenika koristila je molekularno datiranje koristeći brzinu postojećih mutacija kako bi izračunala koliko dugo virus postoji. Također su izradili računalne modele kako bi pokazali kad i kako se mogao širiti i kako se širio.

"Naše je istraživanje osmišljeno kako bi odgovorilo na pitanje koliko dugo je SARS-CoV-2 mogao cirkulirati u Kini prije nego što je otkriven. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, kombinirali smo tri važne informacije: detaljno razumijevanje širenja SARS-CoV-2 u Wuhanu prije lockdowna, genetsku raznolikost virusa u Kini i izvještaje o prvim slučajevima covida-19 u Kini. Kombinacijom različitih linija dokaza uspjeli smo zaključiti da je SARS-CoV-2 provincijom Hubei počeo kružiti sredinom listopada 2019.", rekao je Joel Wertheim, izvanredni profesor na Odjelu za zarazne bolesti i globalno javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu.

Gdje se virus pojavio?
Dokazi snažno ukazuju na to da virus prije toga nije mogao cirkulirati, naglasili su istraživači.

U Italiji i drugim europskim zemljama postoje izvješća da je virus mogao zaraziti ljude i prije oktobra. No, studija objavljena u četvrtak ukazuje na to da je između oktobra i decembra zaraženo samo desetak ljudi, napominje Worobey.

"S obzirom na to, teško je pomiriti niske razine virusa u Kini s tvrdnjama o infekcijama u Europi i SAD-u istovremeno. Prilično sam skeptičan prema tvrdnjama o COVID-19 izvan Kine u to vrijeme", rekao je Wertheim.

Studija ukazuje na to da se virus pojavio u kineskoj provinciji Hubei, a ne negdje drugdje, rekli su znanstvenici.

"Naši rezultati također pobijaju tvrdnje da je velik broj pacijenata trebao hospitalizaciju zbog COVID-19 u provinciji Hubei prije decembra 2019. godine", stoji u studiji.

Studija ne pokazuje koja je životinja izvor virusa
Iz nekolicine slučajeva koji su se raspršili krajem 2019. godine virus je eksplodirao širom svijeta. Prema Sveučilištu Johns Hopkins, dosad je COVID-19 dijagnosticiran kod 121.7 milijuna ljudi, a preminulo je gotovo 2.7 milijuna ljudi. SAD su dosad bile najteže pogođene, s blizu 30 milijuna dijagnosticiranih slučajeva i gotovo 540.000 smrtnih slučajeva.

Studija ne pokazuje koja je životinja izvor virusa. Genetski dokazi pokazuju da šišmiši nose blisko srodan virus, a također sugeriraju da je neka druga životinja vjerojatno bila zaražena i potom virus prenijela čovjeku. To se događa. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti redovito prati i izvještava o novim sojevima gripe kod ljudi koji dolaze na lokalne sajmove i dolaze u kontakt sa svinjama. Ali dosad niti jedna od ovih infekcija nije dovela do epidemije. Potrebna je zaražena osoba i puno kontakta s drugim ljudima, na primjer na prepunoj tržnici morskih plodova, piše Index.hr.

"Ako nema dovoljno sreće da pronađe te okolnosti, čak i dobro prilagođen virus može nestati. Takvo nešto vjerojatno se događa češće nego što mislimo. Jednostavno ne uspiju i nikad ne čujemo za njih", rekao je Worobey.

Virus uspijeva samo u 30 posto slučajeva. To se moglo dogoditi i s koronom
A to se moglo dogoditi i s COVID-om. U modelima koje su znanstvenici provodili virus uspijeva samo u 30 posto slučajeva. U ostalim slučajevima virus izumire nakon što zarazi samo nekoliko ljudi.

"Ono što se moglo dogoditi je da se virus proširio na vrlo mali broj ljudi u oktobro, novembru i decembru, te da je zatim došao na tržnicu Huanan", objašnjava Worobey za CNN.

Vjerojatno se prvi ljudi nisu zarazili na tržnici, nego se zaraza samo pojačala. Worobey smatra da je sjajno što je virus tako brzo identificiran s obzirom na to kako je kratko postojao.

"Bilo je prilično očito već u decembru, prije nego se dovoljno ljudi zarazilo, da je postojala šansa za otkrivanje novog virusa," rekao je Worobey, dodavši da je do januar 2020. izvršeno sekvenciranje i karakterizacija.

Unatoč tome, bilo je prekasno, možda zato što COVID-19 nije posebno ubojit. Prvi virus SARS-a usmrtio je blizu 10 posto zaraženih od 2002. do 2004. godine, prije nego što je zaustavljen zajedničkim globalnim naporima.

"Kao znanstvena zajednica, sigurno smo bili svjesni pandemijskog potencijala vrlo prenosiva i umjereno virulentna patogena. Ali naš sustav prijavljivanja bolesti ovisan je o otkrivanju skokova u hospitalizacijama i smrtnim slučajevima. Jasno je da to nije bilo dovoljno da zaustavi COVID-19", zaključio je Wertheim za CNN.

(Ajdin Balićevac)