WHO je podatke objavila povodom Međunarodnog dana sigurnosti pacijenata. 

"Četiri od deset bolesnika doživi neku vrstu štetne posljedice liječenja u ambulantama i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, a 134 miliona štetnih reakcija na lijekove svake godine se zabilježi u bolnicama u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama", rečeno je u izvještaju.

Dodaje se da prema epidemiološkim podacima, nenamjerna šteta za pacijenta zbog greške tokom liječenja u bolnicama pojavljuje se kod 8 do 12 posto hospitalizovanih pacijenata. Veliki broj takvih slučajeva može da se spriječi", Smatraju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

WHO je organizacija koja pokreće globalnu kampanju za podizanje svijesti o sigurnosti pacijenata i stvaranje sigurne zdravstvene zaštite.

Za sigurnu zdravstvenu zaštitu važno je, prema WHO, donošenje jasnih uputa, dobra organizacija, zapošljavanje kvalifikovanih zdravstvenih radnika i efikasno uključivanje bolesnika u brigu za vlastito zdravlje s obzirom da ankete govore o nedovoljnom ili problematičnom nivou zdravstvene pismenosti oko polovine ispitanih Evropljana.

Prema analizi, niža zdravstvena pismenost povezana je s rizičnijim zdravstvenim izborima (poput pušenja), većim brojem nesreća na radnom mjestu, lošijim upravljanjem hroničnim bolestima (poput dijabetesa, infekcije HIV i astme), slabijim pridržavanjem propisane terapije, povećanom hospitalizacijom i češćom prijevremenom smrću.

Pacijentu se, kažu iz WHO, mora omogućiti da slobodno pita ljekare i medicinske sestre sve što ne shvata, ne razumije ili ga zanima. Podaci govore da 60 posto anketiranih odmah nakon posjete ljekaru ne razumije uputstva o uzimanju propisanog lijeka, a u Evropskoj uniji prosječno 548 ljudi dnevno umre zbog nepravilnog uzimanja leka.


(Patria/Admir Oručević)