27.10.2020. 8:13
0
Antigenski testovi izgledaju poput onih za trudnoću, koja im je mana i prednosti
Antigenski testovi izgledaju poput onih za trudnoću, koja im je mana i prednosti Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva jučer je donio nove Naredbu i Preporuke koje se primjenjuju od 26.10. te ih dostavio kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva na daljnje postupanje.

Vezano za testiranje, u cilju brže i efikasnije laboratorijske detekcije koronavirusa novom naredbom “nalaže se svim kantonalnim ministarstvima zdravstva da u suradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona/županije, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, stave u funkciju sve resurse i kapacitete laboratorija verificiranih  od strane Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – Laboratorij za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao podršku javnom sektoru zdravstva”.

Također, naredbom se u svrhu unaprjeđenja odgovora na pandemiju COVID-19, kod pacijenata sa izraženim kliničkim simptomima karakterističnim za ovo oboljenje (sukladno definiciji slučaja), osim PCR temeljnih testova, koji ostaju zlatni standard za dijagnostiku, preporučuje i korištenje antigenskih testova (Ag-RDT)”.

“Antigenski testovi se mogu koristiti u situacijama kada je PCR nedostupan ili kada je potrebno duže vrijeme za obradu. Antigenski testovi za detekciju SARS-CoV-2 moraju ispunjavati minimalne zahtjeve: ≥80% senzitivnost i ≥97% specifičnost u usporedbi sa referentnim PCR testom” stoji u naredbi uz napomenu kako se testiranje Ag-RDT testovima treba provoditi prema uputama proizvođača i unutar 5-7 dana nakon pojave simptoma.

“Negativan rezultat antigenskog testiranja ne može u potpunosti isključiti aktivnu COVID-19 infekciju, te je kod simptomatskih pacijenata potrebno ponovljeno testiranje PCR testom. Testiranje Ag-RDT testovima u svrhu i dijagnostike, može se  provoditi samo  u  javnozdravstvenim ustanovama”, stoji u naredbi.

Antigenski testovi ne dokazuju genetske sekvence virusa kao što je to slučaj kod PCR-testa, već pronalaze proteine koji ukazuju na virus. Ti testovi izgledaju poput onih za trudnoću, ali ih još nema u ljekarnama, već test provodi medicinsko osoblje. Uzima se bris iz nosa ili usta te se prati hoće li jedna od dvije plave crte pokazati pozitivan rezultat. Tako medicinsko osoblje u roku od 15 minuta može saznati je li neki pacijent akutno inficiran i može li zaraziti druge ljude te ga se u pozitivnom slučaju može po potrebi odmah izolirati.

Prednost toga je, dakle, da se ne mora ništa slati u laboratorij, jer se vrlo brzo i fleksibilno može testirati na licu mjesta. Tako bi se možda moglo spasiti tisuće ljudskih života i širenje virusa usporiti i u siromašnijim zemljama. Ti testovi omogućuju masovna testiranja zdravstvenog osoblja koji u zemljama s nižim dohotkom razmjerno često umiru za vrijeme neke pandemije. Brzi testovi bi se mogli koristiti i u obrazovnim institucijama, na radnim mjestima i u sektoru njege starijih i nemoćnih.

Velika mana mnogih tih brzih antigen-testova je, međutim, što većina njih nije tako pouzdana kao PCR-testovi iz laboratorija. Prije svega se brzim testovima tek nastale zaraze dijelom previđaju.

Ipak se sve više medicinara zalaže za široko korištenje antigenskih testova, jer se tako može otkriti veći broj inficiranih prije nego što se razviju simptomi. Ti testovi, naime, mogu posebno dobro prepoznati zarazu kad je količina virusa na najvišoj razini. To je ujedno trenutak u kojem su zaražene osobe najopasnije kao takozvani „superspreaderi", odnosno u stadiju u kojem najlakše i najviše šire zarazu, često i sami ne znajući da to rade, jer su asimptomatični.Antigenski testovi izgledaju poput onih za trudnoću, koja im je mana i prednosti
 
Foto VOA

(Patria) - Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva jučer je donio nove Naredbu i Preporuke koje se primjenjuju od 26.10. te ih dostavio kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva na daljnje postupanje.

Vezano za testiranje, u cilju brže i efikasnije laboratorijske detekcije koronavirusa novom naredbom “nalaže se svim kantonalnim ministarstvima zdravstva da u suradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona/županije, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, stave u funkciju sve resurse i kapacitete laboratorija verificiranih  od strane Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – Laboratorij za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao podršku javnom sektoru zdravstva”.

Također, naredbom se u svrhu unaprjeđenja odgovora na pandemiju COVID-19, kod pacijenata sa izraženim kliničkim simptomima karakterističnim za ovo oboljenje (sukladno definiciji slučaja), osim PCR temeljnih testova, koji ostaju zlatni standard za dijagnostiku, preporučuje i korištenje antigenskih testova (Ag-RDT)”.

“Antigenski testovi se mogu koristiti u situacijama kada je PCR nedostupan ili kada je potrebno duže vrijeme za obradu. Antigenski testovi za detekciju SARS-CoV-2 moraju ispunjavati minimalne zahtjeve: ≥80% senzitivnost i ≥97% specifičnost u usporedbi sa referentnim PCR testom” stoji u naredbi uz napomenu kako se testiranje Ag-RDT testovima treba provoditi prema uputama proizvođača i unutar 5-7 dana nakon pojave simptoma.

“Negativan rezultat antigenskog testiranja ne može u potpunosti isključiti aktivnu COVID-19 infekciju, te je kod simptomatskih pacijenata potrebno ponovljeno testiranje PCR testom. Testiranje Ag-RDT testovima u svrhu i dijagnostike, može se  provoditi samo  u  javnozdravstvenim ustanovama”, stoji u naredbi.

Antigenski testovi ne dokazuju genetske sekvence virusa kao što je to slučaj kod PCR-testa, već pronalaze proteine koji ukazuju na virus. Ti testovi izgledaju poput onih za trudnoću, ali ih još nema u ljekarnama, već test provodi medicinsko osoblje. Uzima se bris iz nosa ili usta te se prati hoće li jedna od dvije plave crte pokazati pozitivan rezultat. Tako medicinsko osoblje u roku od 15 minuta može saznati je li neki pacijent akutno inficiran i može li zaraziti druge ljude te ga se u pozitivnom slučaju može po potrebi odmah izolirati.

Prednost toga je, dakle, da se ne mora ništa slati u laboratorij, jer se vrlo brzo i fleksibilno može testirati na licu mjesta. Tako bi se možda moglo spasiti tisuće ljudskih života i širenje virusa usporiti i u siromašnijim zemljama. Ti testovi omogućuju masovna testiranja zdravstvenog osoblja koji u zemljama s nižim dohotkom razmjerno često umiru za vrijeme neke pandemije. Brzi testovi bi se mogli koristiti i u obrazovnim institucijama, na radnim mjestima i u sektoru njege starijih i nemoćnih.

Velika mana mnogih tih brzih antigen-testova je, međutim, što većina njih nije tako pouzdana kao PCR-testovi iz laboratorija. Prije svega se brzim testovima tek nastale zaraze dijelom previđaju.

Ipak se sve više medicinara zalaže za široko korištenje antigenskih testova, jer se tako može otkriti veći broj inficiranih prije nego što se razviju simptomi. Ti testovi, naime, mogu posebno dobro prepoznati zarazu kad je količina virusa na najvišoj razini. To je ujedno trenutak u kojem su zaražene osobe najopasnije kao takozvani „superspreaderi", odnosno u stadiju u kojem najlakše i najviše šire zarazu, često i sami ne znajući da to rade, jer su asimptomatični.

(Patria)

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.