Noćne aktivnosti na otvorenom mogu biti osvježavajuće i osnažujuće, nudeći priliku za opuštanje i uživanje na otvorenom. Međutim, nedavna istraživanja sugeriraju da zagađenje zraka i izlaganje umjetnoj svjetlosti, uobičajene karakteristike urbanog okruženja, mogu povećati rizik od moždanog udara.
Objavljeno u časopisu American Heart Association Stroke, studija je pokazala da kontinuirano izlaganje jakoj umjetnoj svjetlosti može povećati vjerovatnoću razvoja stanja koja utiču na protok krvi u mozgu za 43%. Ova stanja, uključujući začepljene arterije i krvarenje u mozak, povezana su s povećanim rizikom od moždanog udara.
Studija, sprovedena u Kini i koja je uključivala preko 28.300 odraslih, koristila je satelitske snimke za analizu izloženosti učesnika spoljašnjoj vještačkoj svetlosti noću. Tokom šestogodišnjeg perioda, istraživači su otkrili skoro 1.300 slučajeva bolesti krvnih sudova mozga, a oni koji su bili izloženi najvišim nivoima spoljašnjeg svjetla imaju značajno veći rizik od cerebrovaskularnih bolesti.
Osim toga, hronično izlaganje jakom svjetlu noću povezano je sa smanjenim spavanjem, potencijalno doprinoseći povećanom riziku od moždanog udara. Nedostatak sna može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući visok krvni pritisak i abnormalne srčane ritmove, dodatno pogoršavajući rizik od moždanog udara.
Zagađenje zraka bilo je još jedan značajan faktor identificiran u studiji, pri čemu su pojedinci izloženi visokim nivoima zagađenja imali i do 50% veći rizik od moždanog udara. Zagađivači iz sagorijevanja goriva, prašine i emisija iz saobraćaja bili su povezani sa povećanom vjerovatnoćom od moždanog udara.
Iako studija pruža vrijedne uvide, stručnjaci upozoravaju da se ne donose konačni zaključci zbog njene opservacijske prirode. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se ustanovila uzročna veza između izloženosti vještačkom svjetlu, zagađenja zraka i rizika od moždanog udara.
Unatoč ovim nalazima, postoje koraci koje pojedinci mogu poduzeti da smanje rizik od moždanog udara. Ograničavanje noćnog izlaganja svjetlu, posebno umjetnom svjetlu, i nošenje zaštitne opreme na otvorenom može pomoći u smanjenju rizika. U zatvorenom prostoru, izbjegavanje paravana prije spavanja i korištenje zamračivača može unaprijediti bolju higijenu spavanja.
Takođe je neophodno pozabaviti se drugim faktorima rizika od moždanog udara, kao što su visok krvni pritisak, nivo holesterola, pušenje i fizička neaktivnost. Usvajanje zdravog načina života, uključujući redovno vježbanje i uravnoteženu ishranu, može doprinijeti ukupnoj prevenciji moždanog udara.
U zaključku, iako utjecaj umjetnog svjetla i zagađenja zraka na rizik od moždanog udara zahtijeva pažnju, usvajanje preventivnih mjera i davanje prioriteta cjelokupnom zdravlju može pomoći u smanjenju vjerovatnoće od moždanog udara.
(Ajdin B.)