Dokument se službeno zove “Informacija o potrebi pokretanja procedure regulisanja odnosa Republike Srpske i Federacije BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima”.

Ključni dio je dokumenta je Član 7, a u kojem se navodi da se "strane mirno razdružuju zbog nemogućnosti obnavljanja izvornog Opšteg okvirnog za mir u BiH, koji je garantovao ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda na osnovu konsenzusa primjenom konsocijativne demokratije i mehanizama zaštite entitetskih i nacionalnih interesa".

U dokumentu je navedeno i pitanje granice, a piše da bi ona bila na mjestu trenutne linije razgraničenja između dva entiteta i da bi oba zadržala svoju teritoriju.

Također, u dokumentu se lažno govori o navodnoj državnopravnoj tradiciji RS-a.

"Strane će nakon mirnog razdruživanja funkcionisati suvereno u skladu s državnopravnom tradicijom, koju baštini RS od 9. januara 1992. godine, kada je proglašena te tradicijom koju baštini FBiH od 18. marta 1994. kada je obrazovana Vašingtonskim sporazumom".

Sam dokument koji je u proceduri, grubo nasrće na ustavno-pravni poredak države, a iz državnog tužilaštva se ponašaju kao da se ništa ne dešava.

Portal Source je još prije tri dana poslao upit Tužilaštvu Bosne i Hercegovine o ovom dokumentu, ali do momenta pisanja ovog članka odgovor nismo dobili.

Naša pitanja su glasila: 

1. Hoće li Tužilaštvo reagovati? 
2. Da li je uopšte formiran predmet o navedenom?

No, kao što rekosmo, apsolutno nikakav odgovor nismo dobili. Možda i dobijemo kada prođe sezona godišnjih odmora. Teške su ovo teme, ipak.

Inače, sve ovo što Dodik i njegovi kompanjoni trenutno rade, definisano je Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, konkretno Članom 156 o napadu na ustavni poredak države:

(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izreći će se mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

(3) U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;

b) oduzimanje odlikovanja;

c) zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i

d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.



(Ajdin B.)