U posljednja dva dana, situacija je malo bolja, ali ne kao rezultat nekih tobože mjera donešenih od strane vlasti, već vjetra koji je u pojedinim momentima puhao i malo očistio zrak Sarajlijama.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda su potvrdili da je zrak malo bolji nego prethodnih dana, ali da je zrak i dalje u pojedinim dijelovima grada ozbiljno narušen.

O temi zagađenja zraka u Sarajevu i nedostatku volje od strane vlasti za rješavanje ovog dugogodišnjeg problema smo razgovarali sa Anesom Podićem iz Eko akcije.

"Ako se malo prisjetimo, tamo 2018. godine, početkom decembra, Ambasada SAD-a u Sarajevu je napisala jedan tvit o naglašenom problemu zagađenja zraka u gradu i ta objava je napravila malu buru u medijima i nakon toga se dešava inicijativa za vanrednom sjednicom Vlade KS na temu zagađenja zraka. To je bio prvi i posljednji put da smo imali tematsku sjednicu isključivo o zraku. Međutim, vrlo brzo je došlo do promjene vlasti, pa je bilo nekakvih obećanja da će se stvari promjeniti, međutim, mi osim gomile marketinga, ništa dobili nismo. Odnosno, dobili smo nešto potpuno suprotno. Imali smo razne postave vlada, ali tekuća koalicija je u principu na vlasti još od 2019. godine, sa kratkim prekidom tokom 2020. godine", govori na početku Podić.

Ističe da smo mogli imati kontinuitet politike, da je politika postojala. 

"Međutim, politike nije bilo, jedino što su potrošili truda i vremena da urade jeste da obore Zaključak Skupštine KS kojim je bila ograničena unutar ventilacionih koridora. Vlast očito ne želi rješavati ovaj problem, nego bude tu nekih 'kozmetičkih' promjena, ali suštinskih promjena da vi posvetite vrijeme i resurse da se problem riješi, e toga nema", kazao je Podić.

Naglašava da je problem zagađenja zraka itekako rješiv - "odvojite određen broj ljudi i novca, te ćete ga početi rješavati". 

"Krajem 60-tih, Sarajevo je strašno mjesto. U Sarajevu je tada bilo sve na uglju. Broj stanovnika je u svega 20-tak godina nakon Drugog svjetskog rata narastao čak četiri puta. Jako puno je tu bilo industrije i sve je to bilo na uglju. I u tom trenutku, Sarajevo nalikuje Londonu sa početka 50-tih kada je nakon jedne epizode smoga preminulo 12 hiljada ljudi. Šta se onda desilo? Tadašnja politička elita krenula je u rješavanje problema. Dobivali su izvještaje ljekara o bolesnoj djeci i ljudima, i krenuli su taj proces rješavanja na svaki mogući način. Uspjeli su, bile su neke procjene, smanjiti zagađenje zraka u gradu za nekih 30 posto sa postojećim sredstvima koja su bila na raspolaganju. A šta se radilo? Pa prvo je u gradu napravljena mreža stanica za lož-ulje, zatim je uvedeno ograničenje šta se može ložiti i u pojedinim dijelovima grada je potpuno bio zabranjen ugalj. Prije toga je ljudima data alternativa da se mogu grijati na lož-ulje koje daleko manje zagađuje nego ugalj. Onda delegacija Grada Sarajeva putuje na pregovore sa Svjetskom bankom 1974. godine da dobiju kredit za čisti zrak u Sarajevu. 1983. godine je okončan, nakon sedam godina implementacije, projekat Kontrole zagađenja zraka u Sarajevu. Za sedam godina je izgrađeno 130 kilometara gasovoda od Zvornika do Sarajeva, 20 kilometara distributivnog gasovoda, 160 kilometara distributivne gasne mreže u gradu. Izvršena je konverzija preko 300 kotlovnica na plin, te je napravljeno preko 10 hiljada servisnih priključaka. Na prirodni gas su za svega sedam godina prebačena skoro sva uslužna preduzeća i industrija u središnjim gradskim općinama i po okončanju projekta, preko pola stanovništva se direktno ili indirektno grije na gas. Potrošeno je tada malo više od 68 miliona tadašnjih dolara i kada se uračuna inflacija i prevede u našu valutu, to je preko 700 miliona KM! Znači, bez svijesti bi postojala svijest političke elite da ljudi umiru od zagađenog zraka. Mi imamo dosta svijesti kod građana i imamo brojne izvještaje o šteti koju pravi zagađeni zrak, ali imamo političku elitu koja ne želi da rješava problem", rekao nam je Podić.

Novinar: Ajdin Balićevac