Svakih 40 sekundi, što je oko 3.000 svaki dan ili svake godine oko milion ljudi širom svijeta izvrši samoubistvo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) to je oko jedne osobe na 10.000 (1,4% svih smrtnih slučajeva) u svjetskom prosjeku. Za svaku osobu koja izvrši samoubistvo, 20 ili više njih pokuša da okonča svoj život, što je otprilike jedna osoba svake tri sekunde.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, stopa suicida za prethodnu godinu iznosila je čak 8,2 posto. Podaci ukazuju na to da svakog dana u Bosni i Hercegovini najmanje jedno lice sebi oduzme život. Iz Federalne uprave policije (FUP) navode da je tokom 2022. godine, čak više od 415 osoba počinilo samoubistvo na području Federacije BiH. 


Zašto se neko odluči da sebi oduzme život?

O tome zašto se neko odluči da sebi oduzme život, psihologinja dr. sc. Danijela Budiša Ubović navodi da su to uglavnom ljudi koji osjećaju samoprezir i samomržnju. 

"I zapravo, samo ta dva osjećanja mogu da budu iza suicidnih ideja. Šta znači da neko osjeća samoprezir? To znači da osoba sebe vidi kao manje vrijednu, da ne ispunjava neke uslove i što je jednako bitno da osoba misli da takve uslove ne može ispuniti u budućnosti. Npr., neko sebe ne vidi vrijednim ako vidi da nije dovoljno uspješan, ako ga drugi ljudi ne vole, ako nije dovoljno jak, ako ne može sve sam da radi i takva osoba generalno dobro funkconiše dok sve te uslove ispunjava. Ali, kada dođe do momenta kada neke od tih uslova ne može da ispunjava, osoba može sebi da naškodi. Vjerovatnoća da će takva osoba htjeti sebi da naškodi jeste ako osjeća samomržnju", navodi dr. sc. Budiša Ubović. 


Više muškaraca počinilo samoubistvo, nego žene

Podaci govore da su generalno muškarci ti koji su češće skloni suicidu, nego što su to žene, što isto važi i za Bosnu i Hercegovinu. 

U Federaciji je 2020. godine 156 muškaraca izvršilo samoubistvo, a taj se broj u 2021. godini povećao na 169. Kada su u pitanju žene, u prošloj godini 43 žene su sebi oduzele život, godinu ranije taj broj je iznosio 37. Međutim, jako važan podatak je i taj da na jedan suicid u FBiH dolazi čak 25 pokušaja te da je odnos suicida muško/žensko 13/1. 

“Bitan je i podatak da su žene spremnije da potraže pomoć od muškaraca, a zašto je to tako može se gledati i na način da su žene od adolescencije češće na kontrolama kod ljekara (ginekološke pretrage, sklonosti upalama), dok muškarci u manjoj mjeri odlaze ljekarima, tako da ženama nije strano zatražiti pomoć i u vezi suicidalnih misli. Njih često prepoznaju i sami ljekari, pa ih upućuju psihologu i/ili psihijatru”, navodi psiholog Edin Biščević.

Također, ističe kako žene u većini slučajeva nemaju namjeru počiniti suicid, već se na pokušaj (tantamen) suicida gleda kao na svojevrstan poziv u pomoć. Muškarci pribjegavaju agresivnijim, sigurnijim oblicima počinjavanja suicida, poput vješanja, upotrebe vatrenog oružja, a žene pribjegavaju manje nasilnim oblicima suicida, kod kojih je manja “destrukcija” tijela, poput trovanja, utapanja i sl.. 


Statistika i način izvršenja 

Statistika o načinu izvršenja samoubistava u FBiH navodi da od 212 samobistava u 2021. godini više od pola, tačnije 121, ili 57 posto, izvršeno je vješanjem. Od ovoga broja, 98 muškaraca i 23 žene su se odlučile na vješanje. Godinu ranije u Federaciji se objesilo 91 lice. Prošle godine su 34 osobe sebi oduzele život vatrenim oružjem, a u prethodnoj godini metkom se ubilo 47 lica, dvije žene su se ubile iz vatrenog oružja.



Zabilježen je značajan broj samoubica skokom sa visine (30 u 2020. godini, 21 prošle godine), utapanjem je život okončalo 11 lica u prošloj, a sedam u pretprošloj godini, trovanjem 12 u 2020. godini, odnosno osam u 2021. godini. Najmanji broj samoubistava je aktiviranjem ručne bombe i oštrim predmetima – tri, odnosno šest u prošloj godini.


Mlade osobe 

Kadaj je pitanju dobna strukura, najviše samoubistava počine osobe koje su bile u starosnoj dobi između 60 i 70 godina. Međutim, posebno zabrinjavajući podatak je taj da se u posljednjih nekoliko godina povećao broj samoubistava kod mladih osoba. To se uglavnom odnosi na mlade osobe koje su u životnoj dobi od 15 do 29 godina. 

“U Federaciji BiH, ako gledamo 2017. kao petogodišnji period, zastupljenost te populacije je bila 5,5 posto mladih u ukupnom sudjelovanju izvršenih suicida, da bi 2021. bila 11,3. To je više nego duplo”, upozorava Milka Dančević Gojković, predstavnica Službe za socijalnu medicinu ZZJZ FBiH.


Kupovina antidepresiva 

Alarmantna statistika ukazuje na dalje poslejdice generalne loše psihološke slike društva, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Na to ukazuje i drastično povećana potražnja tableta za smirenje ili antidepresiva. 

Podaci ukazuju na to da smo u prošloj godini uvezli i proizveli lijekova za smirenje ili antidepresiva, u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka. U odnosu na 2017. godinu, kad je Bosna i Hercegovina prvi put implementirala Pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene lijekova, to je više više za oko 14 posto.

Na sve veći stres kod građana izazvan socio-ekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva, ranije je upozorio i prof.dr.sc. Dragan Babić, predsjednik Udruženja psihijatara u BiH, koji kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresna događanja koja su nepovoljno utjecala na duševno zdravlje, gotovo svih ljudi.  



Piše: A. Rovčanin