Predloženim zakonom provodi se odluka Ustavnog suda BiH i njime se propisuje sadržaj pisanog zahtjeva u vezi sa tajnim prikupljanjem podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje, te uvodi ograničenje ukupnog trajanja ove mjere.

Prema izmjenama zakona, nalog može biti odobren za period do 60 dana, a u slučaju potrebe za produženje mjera, na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora, sudija može produžiti važenje naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci. 
 
Ranije je odbijena hitna procedura za izmjene ovog zakona, a 17 zastupnika je glsalo protiv hitnosti. Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Borjana Krišto (HDZ BiH), čiju je apelaciju prošle godine prihvatio Ustavni sud BiH i  
proglasio neustavnim tri odredbe Zakona o OSA-i, kao i njen stranački kolega Predrag Kožul isticali su da hitna procedura nije dobro rješenje, bez obzira na urgentnost izmjene Zakona o OSA-i. 
 
Također i poslanici SBB-a bili su protiv hitnosti procedure, naglasivši da je neophodno od parlamentarne Komisije za nadzor nad radom OSA-e zatražiti da održi sjednicu. 
  
Ustavni sud je dao rok od šest mjeseci, a Parlament BiH nije postupio u tom vremenu. Ustavni sud može odredbe staviti van snage, te je to ozbiljan signal kako treba postupiti. Izmjene Zakona o OSA-i trebalo je još davno usvojiti.

Ustavni sud BiH na posljednjoj sejdnici nije, očito zbog ozbiljnosti situacije, stavio van snage sporne odredbe, ali zakon se što prije mor izmjeniti.

(Patria / Haris Ahbabović)