Analizirao je ekonomije 25 tranzicijskih zemalja, onih koje su prešle sa socijalizma na kapitalizam te je zapažanja objavio na Twitteru. U obzir je uzeo period od 1985., koju je naveo kao posljednjom godinom "konvencionalnog državnog socijalizma", do 2021.

Milanović je kao najuspješnijim tranzicijskim zemljama istakao Poljsku, Albaniju, Estoniju i Bjelorusiju. Za Poljsku je naveo da je jedina od spomenutih imala prosječni godišnji rast (BDP u odnosu na broj stanovnika) veći od tri posto. Kao velikim gubitnicima tranzicije je istakao Ukrajinu i Tadžikistan za koje tvrdi da su 2021. bile siromašnije nego 1985.

Međutim, ako se uspjesi tranzicijskih država stave u odnos sa stopama globalnog rasta, koji je bio brži od Zapadnog, onda ni tada rezultati nisu ohrabrujući.

"Stopa rasta tranzicijskih država od 1985. do 2021. bila je samo 1,3 posto, vođena negativnim rastom Ukrajine i sporim rastom Rusije. U osnovi postoje tri velike tranzicijske države. Jedna je dobro prošla (Poljska sa rastom od 3,1 posto), jedna osrednje (Rusija sa rastom od 0,9 posto), jedna loše (Ukrajina sa negativnim rastom). One u velikoj mjeri utječu na ukupni prilično osrednji učinak (1,2 posto)", dodaje ekonomista Milanović.

Prema njegovim riječima, zapanjujuće je koliko je bio nezadovoljavajući učinak bivših jugoslavenskih republika. Međutim, Bosnu i Hercegovinu je naveo kao državom koja je u tranziciji uradila najbolji posao u odnosu na ostale republike bivše Jugoslavije.

"Ratom razorena Bosna je uradila najbolje (1,6 posto), Slovenija 1,4 posto, Hrvatska 1,0 posto, Srbija bez Kosova 0,9 posto, Makedonija 0,5 posto. Niko nije dostigao (rast) dva posto po glavi stanovnika godišnje", naglasio je.

Branko Milanović je među vodećim stručnjacima za pitanja siromaštva, nejednakosti i razvoja. Predavao je na američkom Univerzitetu "Johns Hopkins", Oxfordu, u Madridu, a trenutno je predavač na Gradskom univerzitetu u New Yorku. Autor je brojnih višestruko nagrađivanih knjiga o ekonomiji.

(Erna H.)