Rebalans je predložila Federalna vlada, kao i prateći akt, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta.

Oba ova akta prihvatio je većinom glasova Predstavnički dom na maratonskoj sjednici započetoj ujutro 25. oktobra i okončanoj rano ujutro idućeg dana oko 4.00 sata iza ponoći.

Da bi stupili na snagu, Dom naroda mora u istovjetnim tekstovima kakvi su odobreni u Predstavničkom domu prihvatiti i rebalans i izmijenjeni zakon o izvršenju budžeta.

Predstavnički dom je na navedenoj maratonskoj sjednici prihvatio većinom glasova Vladin prijedlog da rebalansirani ovogodišnji budžet Federacije iznosi ukupno 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na sadašnji budžet.

Obrazlažući zašto je rebalans predložila po hitnom postupku, Vlada je navela revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. i indirektnih poreza, kao i mjere Evropske centralne banke u borbi s inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa) te nemogućnost realizacije pojedinih rashoda koji su na osnovu usvojenih amandmana postali sastavni dio važećeg budžeta FBiH za 2023.

U obrazloženju Ministarstva finansija navedeni su ključni razlozi za rebalans a podrazumijevaju otklanjanje tehničkih grešaka na pojedinim ekonomskim kodovima u budžetu i Zakonu o izvršavanju budžeta, nastalih posljedično usvajanjem amandmana tokom parlamentarne procedure usvajanja sadašnjeg budžeta; zatim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata, kao i Odluke o vanrednom usklađivanju penzija u procentu 3,9 te njene primjene od maja 2023.

Razlozi su i povećanje iznosa za kamate u otplatama vanjskog duga usljed rasta euribora te potreba za dodatnim novcem u primjeni Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kao i potrebno povećanje iznosa u Fondu solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

S obzirom na to da je Vlada Federacije BiH na trećoj sjednici 19.5.2023. donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija 3,9 posto, počev od isplate majske penzije, za ovo usklađivanje treba osigurati dodatnih 69,6 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini, navedeno je između ostalog iz Vlade.

Osim toga, usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom došlo je do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4. 2023. godine te je pored planiranih 160 miliona KM, potrebno osigurati još oko 67 miliona KM.

Navedena maratonska sjednica Predstavničkog doma, na kojoj je rebalans odobren većinom glasova, protekla je dobrim dijelom u znaku rasprave o potrebi Fonda solidarnosti za dodatnim novcem radi izdvajanja za liječenje najteže oboljelih pacijenata u Federaciji, odnosno za nabavku njihovih lijekova protiv karcinoma, reumatskog artritisa i drugih teških oboljenja. Rečeno je da do kraja godine nedostaje oko 70 miliona KM za eliminisanje liste čekanja na nabavku skupih medikamenata i drugih potrepština koje oboljeli ne mogu priuštiti sami.

Vlada je rebalansom predvidjela za te namjene dodatnih deset miliona KM Fondu solidarnosti te pozvala i kantonalne nivoe da se pridruže rješavanju problema.

U Predstavničkom domu je iz klupa većine rečeno da aktuelna Vlada nije mogla za nekoliko mjeseci od formiranja riješiti tako krupan problem, ali da treba pozdraviti njena sadašnja nastojanja da ga umanji koliko može.

Zastupnička rasprava je dovela i do podatka da od osnivanja 2002. godine, u Fond solidarnosti nije uplaćeno oko 1,5 milijardi KM, što je dan ranije novinarima kazao i zastupnik Dragan Mioković.

(Ajdin B.)