"Evropska komisija nam je ostavila treći mjesec (2024.) kao konačni rok za promjenu stava oko nas. Bićemo krajnje naivni ako to ne iskoristimo za izmjenu i izbornog zakona, oko legitimnosti izbora članova Predsjedništva i domova naroda", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Tuzli nakon proširene sjednice stranačkog predsjedništva.

Evropska komisija je ove sedmice preporučila Evropskom savjetu uslovno otvaranje pregovora s BiH, od čijih vlasti u međuvremenu očekuje izmjenu nekoliko zakona, među kojima je i onaj o izbornom procesu.

Hrvatska strana u BiH očekuje da se tim izmjenama osigura prestanak prakse preglasavanja, kao što je to slučaj s Predsjedništvom BiH, gdje je u četiri navrata, uglavnom glasovima Bošnjaka, biran Željko Komšić za hrvatskog člana državnog vrha, te u gornjim, nacionalno koncipiranim domovima naroda na nivou entiteta Federacije BiH i države BiH.

Čović smatra kako je izbornu reformu moguće sprovesti do kraja godine na temelju prijedloga koji su bili na stolu za vrijeme prošlogodišnjih pregovora u Neumu i Sarajevu, kojima su posredovali predstavnici administracija SAD-a i Evropske unije. Tada je međunarodna administracija angažovana u BiH insistirala da se, uz sprovođenje odluke Ustavnoga suda BiH oko legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, sprovedu i presude Evropskog suda za ljudska prava kojim bi se otklonila diskriminacija po nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi, ali i usvojile izmjene Izbornog zakona kako bi spriječile tehničke manipulacije na izborima.

"Došli smo do izbornog zakona i to je paket. Bez toga paketa mi nećemo dobiti otvorena vrata pregovaračkog procesa s Unijom. Sada imamo dovoljno prostora pokazati visokom predstavniku da on nema razloga djelovati nego da mi možemo usvojiti te izmjene Izbornog zakona", dodao je Čović.

Neposredno nakon zatvaranja birališta na prošlogodišnjim opštim izborima, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog međunarodnog predstavnika, je izmijenio izborne propise oko načina biranja izaslanika za Dom naroda Federacije BiH, čime je smanjio, ali nije posve otklonio mogućnost da 3.5 puta brojniji Bošnjaci biraju hrvatske izaslanike u taj gornji parlamentarni dom.

Čelnik HDZ-a BiH potvrdio je kako se razgovori o izbornoj reformi vode na nivou stranačkih eksperata bez znanja javnosti, ali da će sada o tome razgovarati čelnici vladajuće petorke na nivou države, koju uz HDZ BiH, čine probošnjačka trojka i SNSD Milorada Dodika, navodi "Tportal".