Uvodničar je bio vojno-politički analitičar Hamza Višća.

"U Sigurnosnoj politici iz 2006.godine Bosna i Hercegovina nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost smatra svojim glavnim vrijednostima, te njihovu zaštitu definiše kao svoj prioritetni interes. Priključenje Evropskoj uniji i NATO savezu ostaje osnovni prioritet aktivnosti na svim nivoima. 

U tom smislu se Predsjedništvo BiH potrudilo da sagleda globalne, regionalne i unutrašnje sigurnosne izazove, i u skladu sa tim definidefinisalo odgovarajuće politike. 

Uz napomenu da smo te godine bili na dobrom putu tranzicije bosansko-hercegovačkog društva i države BiH iz Dejtonske faze očuvanja mira, u Briselsku fazu sigurnog i prosperitetnog društva, ja odustajem od analize ovog dokumenta, opredijeljen da kažem nekoliko rečenica o trenutnim
globalnim, regionalnim i unutrašnjim sigurnosnim izazovima naše zemlje i mogućim odgovorima na iste", kazao je Višća.
 

Dodaje da na listi globalnih sigurnosnih izazova su regionalni ratovi, migracije, klimatske promjene, elementarne nepogode i požari, terorizam, kibernetički napadi.

"Svaki od nabrojanih može u manjoj ili većoj mjeri očešati i našu zemlju. Na migracijskoj smo ruti Jug-Sjever, Sjeverozapad, elementarne nepogode i klimatske promjene nas ne mimoilaze, teroristički akti su jednako mogući kao i u drugim zemljama svijeta. Hakerski napadi nam se dešavaju, istina u manjem obimu, a Rusija je prisutna, na ovaj ili onaj način.

Svijet je dobrano ušao u pomalo nasilnu fazu prekompozicije svjetskog poretka. Agresija Rusije na Ukrajinu, eskalacija rata Izrael – Palestina na Bliskom istoku, stalne tenzije u azijsko-pacifičkom regionu, te dešavanja u Africi i Južnoj Americi, samo su neki od pokazatelja sučeljavanja
pretendenata na vodeću ili vodeće uloge u svijetu. 

Još uvijek nema bukvalnog kinetičkog klinča SAD, Kine ili Rusije, što je po meni rezultat činjenice da nijedna od ovih zemalja nije spremna za rat", istakao je.

Kada govorim o regionalnim izazovima, Višća ističe da moram početi od agresije Rusije na Ukrajinu.

"Rat u Ukrajini je na prekretnici. Rusija je u ozbiljnoj ofanzivi, a Ukrajina je, zajedno sa Zapadom, pred izborom - postići mir na štetu Ukrajine ili nastaviti rat do potpunog oslobođenja vlastite  teritorije.  Ni za jedno ni za drugo ne postoji opšta saglasnost. Zapad nije našao formulu – kako da Ukrajina pobijedi, a Rusija ne izgubi. Ali su zato Finska i Švedska, našle formulu veće sigurnosti, priključile su se Sjevernoatlanskom savezu.

I bez veće eskalacije odnosa Rusija – Zapad, povodom ruske agresije na Ukrajinu, sigurnosna slika zapadnog Balkana je rovita, ali se može držati pod kontrolom. Doduše , ne na način kako se to do sada činilo – forsiranjem stabilokratije, bez ozbiljnijeg i učinkovitijeg upliva EU, NATO i SAD", poručio je Višća.

Inače, region zapadni Balkan je listom opredijeljen za evropske, a većinom i za euro-atlantske integracije. 

"Srbija promoviše politiku «srpskog sveta», a u fokusu BiH entitet RS, Crna Gora i Kosovo, ne zanemarujući Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju.

U regionu, pa i unutar Bosne i Hercegovine se promovišu politike i interesi koji kidišu na suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine i njenu perspektivu građanske liberalne demokratije.  Kad se sve ovo sabere, dođemo do aktuelnog trenutka -  uticaj Rusije na zapadnom Balkanu je vrlo intenzivan i fokusiran na onesposobljavanje ovdašnjih zemalja za europske i euroatlantske integracije", dodao je Višća.

(NAP)