Osim toga, prokomentarisao je i trenutnu blokadu Doma naroda Parlamenta BiH nakon što delegati iz Kluba Bošnjaka nisu htjeli doći na sjednicu koju je najavio predsjedavajući Dragan Čović, a na kojoj se našla tačka o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH.

Evropska parlamentarka Željana Zovko apelovala je na parlamentarce da se aktivira Evropski fond solidarnosti za BiH, odnosno, aktivacija sredstava IPA III fonda. Shodno tome, Konaković je naveo da će se neka ili značajan dio sredstava dobiti od EU i od nekih drugih prijatelja BiH.

- Zahvaljujem se svima kao i Hrvatskoj koja je pomogla BiH sa 10 miliona eura. Danas (op.a. jučer) smo završavali te proceduralne stvari kroz Ministarstvo vanjskih poslova. Nažalost, ova strašna je ova tragedija koja je odnijela ljudske živote. Ljudske živote ne možemo vratiti i to su stvarno strašne scene. Nemam riječi da to opišem, a s druge strane pokazuje se da i unutar BiH imamo neke jedinstvene stavove, da veliki broj prijatelja pomaže u nevolji. Na nama je sada da napravimo tu infrastrukturu da olakšamo ljudima koji su ostali bez svojih kuća i da barem malo pomognemo porodicama koje su ostale bez svojih najdražih, rekao je Konaković u intervjuu na N1.

Budući da se danima priča o kamenolomu koji se sručio na Donju Jablanicu u kojoj je najviše građana stradalo, a za isti se govori da nema koncesiju te da je on jedan od najvećih uzroka tragedije, Konaković je kazao:

“Znamo da je Tužilaštvo HNK otvorilo predmet u vezi sa spornim kamenolomom u Jablanici. Zaista nikada na ovakvim nesrećama ne želim da politiziram. Ne bih želio da time dolijem ulje na vatru niti imam informacije koje bi govorile u prilog tome da Vlada HNK eventualno nije uradila neki svoj dio posla i zato je važno da struka utvrdi svaki detalj. Dakle, vidimo svi da je taj kamenolom zaista bio možda presudan faktor zašto je toliko ljudi izgubilo svoje živote. Gledao sam to kako je zatrpano jedno cijelo malo naselje, to su nestvarne scene. Da li je neko dobio koncesiju, pod kojim uslovima, kako je radio, imamo dovoljno struke da o tome govori. Gledao sam ljude, eksperte, to je vrlo važno, koji govore o tome da se ove bujične poplave koje su došle s planina, s brda, nisu mogle tako lako prevenirati. Evo, neka struka kaže svoj dio posla, ako ima bilo ko odgovornost, naravno, on treba da odgovara”.

Nakon toga je novinarka N1 konstatovala da su rijeke i njihova korita zakrčena brojnim krupnim otpadom i da zbog toga voda ne može proticati te da je i to jedan od razloga nastanka bujica i poplava.

- Često se značajan dio sredstava, govorim o Sarajevu u kojem sam bio premijer tri godine i to nadzirao zajedno sa lokalnim zajednicama, ulažu u ta riječna korita. Pogledajte na Ilidži kako je to danas funkcionalnije, pa nismo imali čak  ni izlijevanja u trenucima kada se očekivalo. Ne kažem da ih sutra ne može biti, ili u nekim drugim općinama, naravno, zato je obaveza lokalne zajednice da brine o tome. Imamo zato namjenska sredstva, izdvajaju se, stoje na posebnim računima, sredstva civilne zaštite, to sve treba raditi da se preveniraju ovakve stvari, ali postoje zaista elementarne nepogode koje ne mogu spriječiti ni puno razvijenije zemlje. Vidjeli ste slike u Italiji, u Poljskoj, u Austriji koje su odnijele ljudske živote, a tamo, recimo, se mnogo više novca izdvaja za tu prevenciju. Na nama je da uradimo ono što najbolje možemo, svi zajedno, svaki nivo vlasti kako bi se ovakva dešavanja smanjila, ustvrdio je Konaković.

Zovko je jučer, osim apela za aktiviranje sredstava pomoći BiH, uputila i kritiku bh. vlastima da hitno prestanu sa blokadama kako bi se moglo nastaviti sa reformskom agendom, a koja je potrebna za Plan rasta EU. Postavila je i pitanje “koliko je potrebno žrtava da se pokaže volja za kompromis?”. Konaković je dodao da kompromis među političarima u BiH nije popularna riječ.

- Ko god napravi neki iskorak, rad i dogovor na političkoj sceni koji donosi ljudima dobro, čak uglavnom, ne uživa neku simpatiju u javnosti. Veliki broj političara zbog toga nije spreman na kompromise. Nama je na stolu jedna ponuda koju nikako ne bismo smjeli propustiti i to ne samo zbog ovih strašnih dešavanja. Mislim da bi Evropska unija, s druge strane, morala imati malo razumijevanja, da shvati da 111 od 113 usklađenih mjera u našim okolnostima u Dejtonskom uređenju Bosne i Hercegovine je veliki iskorak. Da, tamo ima ogroman broj pozitivnih pomaka, pogotovo u sferi ambijenta za poslovanje i ono što privreda treba te da bi trebali imati za to određena razumijevanja. Očekujemo što prije sastanak državne koalicije kako bismo bili na tragu dogovora. Nadam se da se može desiti već naredne sedmice i kako bismo i o ovoj, ali i drugim temama raspravljali. Izbori su iza nas, treba da se vratimo evropskom putu. Sada nema argumenata, nema nikog argumenta da to izbjegava, da to negira, da to blokira, jer ovo što je na stolu, pozivam sve privrednike u BiH da izvrše pritisak na političare u mjestima iz kojih dolaze da im objasne šta to znači za njihove firme, šta znači za investicije, za izvoz, šta znači za plate radnika koji za njih rade, koliko nam je ovo dobra prilika, koja ne znam kada će se ponoviti. Dakle, to je sada na političarima, ali i na našoj javnosti, medijima, nevladnim organizacijama, građanima, glasačima, da objasne političarima koliko je to važno. Izbori su i za nas, nemamo neke izborne namjere, a sada bismo u jednoj godini dana mogli zaista napraviti puno ako nam je interes građana u prvom planu, istakao je Konaković.

Dotakao se i najaktuelnije blokade i to one u Domu naroda Parlamenta BiH. Naime, delegati iz Kluba Bošnjaka nisu pristali doći na sjednicu koja je prekjučer trebala biti održana. Razlog je Prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu BiH, a kojeg je predložio SDS-ov Želimir Nešković.

Prema tom prijedlogu želi se izmijeniti stavka da u Ustavnom sudu budu strane sudije. Konaković smatra da se s tom blokadom ne treba nastaviti te da treba mudrije postupiti.

- Potpuno pogrešnom smatram blokadu Doma naroda i to svih delegata iz Kluba Bošnjaka među kojima je i Kemal Ademović iz Naroda i pravde. Da nije bilo blokade imali smo onda dva naredna koraka – da vidimo da li bi taj HDZ zaista podržao jedan takav nakaradan ustavni prijedlog. Mislim da bi on pao već na samom Domu naroda i to su bila moja očekivanja. Drugi korak je da na taj način ismijemo tog predlagača i to bi bilo politički mudro, te ne bi dalo Dodiku alibi za neko buduće blokiranje, jer Dodik želi da blokira Dom naroda nakon što je čovjek iz PDP-a preuzeo mandat koji mu je CIK dodijelio. Mislim da bismo onda vidjeli i pravo lice HDZ-a kada bi ta stranka glasala za takav neustavan zakon, rekao je te dodao da se ovakvim potezima ne bi kockali.

“Ne kockamo se uopšte zato što u Predstavničkom domu imamo potrebnu većinu, siguran sam da bi SDA, Demokratska fronta, Naroda i pravda, SDP, Naša stranka, stranka Fuada Kasumovića, Mehmedović iz Naprijeda i svi ostali jednoglasno očitali lekciju ovima koji pokušavaju neustavno djelovati, pokazali to jedinstvo probosanskih stranaka, pocijepali taj papir i ponovo ismijali predlagača. To je prema mom mišljenju bolji scenarij”.

Pitali smo ga da li je o tome razgovarao sa Kemalom Ademovićem (NiP) koji je uz Šefika Džaferovića (SDA), Džemala Smajića (SBiH), Safeta Softića (SDA) i Dženana Đonlagića (DF) delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda PSBiH?

Konstatovano je i to da se možda ovi delegati plaše ovih scenarija da HDZ podrži izmjene navedenog spornog zakona?

- Nisam razgovarao, ali time bismo HDZ izveli na čistac. Dakle, kada bi HDZ uopće glasao tada bi pokazao pravo lice, ali ja ipak mislim da to ne bi učinio. Čuli smo javno predstavnike HDZ-a koji su rekli da to ne bi podržali. Ali ono što je najvažnije, i kada bi, to je vrlo važno da podvučemo, Predstavnički dom bi u jednoj ozbiljnoj diskusiji pred kamerama da vidi cijela javnost pocijepao takav dokument, stavio ga na smetljište gdje mu je mjesto, takav dokument ne može proći. Zato mislim da je bolje da Bošnjaci, tačnije, Klub Bošnjaka, ne da alibi Miloradu Dodiku za neke buduće blokade. Kada blokiraju Bošnjaci, pa blokira on. To nije isto kao kad uvijek blokira on. Sa Kemalom Ademovićem nisam bio tu fizički prisutan. Zaista smo u kratkom roku samo razmijenili nekoliko poruka. Nije bilo vremena da strateški razmatramo moguće efekte. To ćemo uraditi na narednim sjednicama predsjedništva, na sastancima Trojke. Naravno, nije lako da Ademović sam zauzima takvu vrstu stava, jer vodi tešku bitku u Domu naroda sa ljudima koji su destruktivni. Imate tri iz SDA i ovog Smajića koji je glasnogovornik SDA u svim tim pozicijama. Tako da njegova personalna pozicija nije ugodna, nije laka i treba, naravno, politike Trojke da zauzmu konačan stav, moje mišljenje, da tu ne treba ići ni u kakve blokade, nego pokazati političku snagu. I ovo je primjer da se pokaže političko jedinstvo probosanskih stranaka, koje bi sigurno bila jedna snažna poruka. Treba nam sjednica Doma naroda na kojoj će se desiti analiza političke situacije i pregovora u Bosni i Hercegovini, naglasio je Konaković.

Vijeće Evrope traži intenziviranje pregovora o Izbornom zakonu, a Dragan Čović je to i najavio nakon lokalnih izbora “da će to biti pitanje svih pitanja”. Može li u tom slučaju biti dogovora?

- Vrlo rado mi nastavljamo sa svojim prioritetima, presude međunarodnih sudova, implementacija. I dalje imate najveću diskriminaciju na tlu Evrope, vjerovatno i svijeta, da građani BiH ne mogu biti kandidati za svoje Predsjedništvo, to je nešto na čemu Trojka insistira od početka, nema nikakvih ustupaka po pitanju rješavanja samo onoga što hoće HDZ, u jednoj cjelokupnoj reformi ustavnog sistema. Može se riješiti nekoliko otvorenih pitanja, u Neumu smo bili blizu, i tada podsjećam da su SDA i DF koristili to za kampanju, i evo danas plaćamo tome cijenu, trebaju nam odgovorni, hrabri političari, evo nemaju sad pritisak izbora, glasanja, svojih rezultata, pozivam ih da svi zajedno zbog ljudi koji napuštaju BiH, uradimo nešto konkretno da motivišemo mlade ljude da ostanu i da se vrate svojim kućama, rekao je Konaković pa nastavio:

- Da se vratimo na ovaj period iza nas, desilo se puno stvari koje ranije nisu, pa čak i oni koji nisu bili možda očekivani, a veliki smo optimisti. Dakle, 16 zakona, od toga sedam evropskih, zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, rješavanje pitanja poput Europola, kontakt tačke ili Frontexa koji je pri kraju definisanja nekih sporazuma. Dakle, pokazuje se da ipak može kada političari imaju hrabrosti da brinu o građanima i o državi BiH. Moguće je ako za to bude raspoloženja, iako nam SNSD na čelu s Dodikom dokaže, ako im interes srpskog naroda bude važniji od interesa ruskog naroda, mi ćemo se o tih stvari dogovoriti, ljudi će i u BH entitetu RS, i u svim dijelovima BiH živjeti bolje. Ako ne, tuk na utuk, autobusi će biti puni, mladi ljudi će odlaziti i doživjet ćemo demokratski slom na čijem smo rubu. Dodik želi da OHR ode, a on je glavni razlog što ostaje u BiH. Njegovo djelovanje, njegova secesionistička retorika, njegovi potezi, stanje u koje se sam doveo, glavni su razlog ostanka OHR-a. Zatim, njegovo neispunjavanje uslova za zatvaranje OHR-a je razlog ostanka OHR-a. I ako želi, ima dva, tri rješenja. Dakle, ako želi region bez granica, to ima ako idemo u EU. Ako želi odlazak OHR-a, ima propisane uslove. Ako želi odlazak stranih sudija, ja ih također želim, ali opet, pred ulazak u EU, na način kako smo mi to govorili, rješenja su na stolu, on treba da pokaže da smije, za sada on to ne pokazuje, poručio je, između ostalog, Konaković.