Peti napominju da su oni prva generacija nakon Drugog svjetskog rata koja će živjeti lošije od svojih roditelja.

Ono što se zna o milenijalcima jest to da su oni zadnja generacija djece koja je odrasla u doba prije interneta i tehnologije. Stigli su i da iskoriste punu moć tehnologije da bi je iskoristili za lični razvoj. Radno sposobni milenijalci su baš u vrijeme kada je svijet upao u ekonomsku krizu na sve moguće načine dolazio do posla što često ima za posljedicu i freelancing, duži opstanak u kući roditelja, odgoda braka... 

Provedena su brojna marketinška, sociološka, psihološka, financijska i razna druga istraživanja kako bi se ušlo u srž njihove generacije.

Zasad još niko nije dobio egzaktne informacije koje bi se mogle preslikati na cijelu generaciju.

Primjer, već samo određivanje dobne granice pitanje je na koje još nema odgovora. Jedni tvrde da su to djeca rođena između 1980. i 1995., drugi pomiču tu granicu za dvije godine (1982. do 1997.), treći za pet (1985. do 2000.), a pojedini autori uvode i podjelu unutar same generacije na "zrele" milenijalce (iznad 25 godina) i generaciju Y (ispod 25 godina). Ova problematika oko određivanja dobne granice zapravo je dobar pokazatelj koliko je ova generacija sama po sebi kompleksna.

Milenijalce nazivaju "ja" generacijom kao posljedica izraženog osjećaja individualnosti. 

Ko su djeca milenijalaca: Generacija Alfa ili iGeneracija

Generacija Alfa su djeca rođena od 2010. do 2025. godine. Prva su generacija u potpunosti rođena u 21. stoljeću. Također su poznati pod nazivom iGeneration te su oni su djeca milenijalaca, piše 24sata.hr

Do 2025. godine, godine kada će se rađati najmlađi članovi generacije, Generacija Alfa predstavljat će dvije milijarde svjetskog stanovništva. Demografska statistika prikazuje kako je generacija Alfa, generacija na koju tehnologija ima najviše uticaja. 

Generacija Alfa su djeca rođena od 2010. do 2025. godine. Prva su generacija u potpunosti rođena u 21. stoljeću. Također su poznati pod nazivom iGeneration te su oni su djeca milenijalaca, prenosi Huff Post.

Generacija Alfa koristi pametne telefone i tablete kao nešto sasvim prirodno. iPhone, iPad, Android i ostale aplikacije nešto su bez čega oni ne mogu zamisliti svoj život. Ne plaše se nove tehnologije ili dodirivanja gumba kako bi naučili što ti gumbi rade. Generacija Alfa uči iskušavajući nove stvari, a odrasta uz glasove kao što su Siri, Alexa i Google Assistenta u njihovim domovima i na mobitelima.

Prema studiji koju je proveo Institut inženjera elektrotehnike i elektronike nad milenijskim roditeljima djece generacije Alfa, više od polovice roditelja iz različitih geografskih područja navela je da se najugodnije osjećaju kada njihova djeca nose uređaje koji prate njihovo zdravstveno stanje, poput Fitbita ili pametnih satova.

U istraživanju je anketirano 2000 roditelja između 20 i 36 godina koji imaju najmanje jedno dijete koje je osam godina ili mlađe. Zemlje koje su uključene u istraživanje su Velika Britanija, Indija, Kina, Brazil i SAD-e.

Roditelji su u istraživanju potvrdili i kako vjeruju umjetnoj inteligenciji (AI) te u budućnosti smatraju da će baze podataka opremljene podacima o povijesti bolesti i simptomima u roku nekoliko sekundi sa 100 postotnom sigurnošću dijagnosticirati bolesti kod djece iz generacije Alfa. Roboti kirurzi također su odobreni od strane roditelja milenijalaca, a djeca generacije Alfa o svojim se roditeljima kada ostare neće morati brinuti jer će također postojati roboti koji će se boriti o starijima.

Najvjerojatnije je da generacija Alfa neće oboljeti od bolesti kao što je rak zahvaljujući napretku i točnosti umjetne inteligencije u dijagnosticiranju bolesti. To će doprinijeti povećanju životnog vijeka generacije Alfa i također boljoj kvaliteti života zahvaljujući poboljšanom ukupnom zdravlju.

Istraživanje provedeno samo u Velikoj Britaniji nad roditeljima djece generacije Alfa između ostalih rezultata navelo je i da 27 % roditelja smatra da njihovo dijete cijeni svoj iPad ili iPhone više od svega. "Jako volim svoj iPad i ako bi mi ga netko oduzeo vrišta bi i zvala mamu da mi ga vrati. Govorila bi 'molim te mama, molim te!'" rekla je sedmogodišnja Scarlet za vrijeme istraživanja.

Kada govore o tehnologiji, djeca generacije Alfa vrlo su izravna i samouvjerenja u izlaganju svojega mišljenja. 30% američkih roditelja generacije Alfa smatra da je uređaj najvažnija stvar njihovoj djeci. Važnija od ostalih igračaka, blagdana i poklona koji dolaze uz njih i kućnih ljubimaca.

Generacija Alfa imat će koristi od napretka u tehnologiji i na području obrazovanja. Obrazovanje koje koristi najnoviju tehnologiju u stvorit će potpuno drugačije mogućnosti učenja za Alfa djecu. Škole, nastavnici i ostale obrazovne ustanove smatrat će izazovnim nositi se sa zahtjevima djece generacije Alfa ako i sami ne usvoje nov pristup obrazovanju, piše 24sata.hr

Generacija Alfaa zaista zvuči kao jedna uzbudljiva generacija. 

Milenijalci i odgoj Alfa generacije 

Mnogi roditelji iz starijih generacija smatraju da milenijaci nemaju pojma šta rade. Po svemu pa i po pitanju odgoja djece. 
 
Zasigurno postoji stereotip koji krasi milenijalce kao roditelje a to je prije svega da će generacija Alfa biti egoistična generacija s mnogo fizičke nespremnosti zbog načina odgoja. 

Majke milenijalke na mnoge načine mijenjaju roditeljstvo i sliku o tome šta bi ono trebalo predstavljati. Čak 71 posto milenijskih majki svoju djecu pokušava što više hraniti zdravim i ekološki uzgojenim, provjerenim namirnicama, piše Women's Marketing. Milenijalci roditelji vole slike svoje djece objavljivati na društvenim mrežama ali isto tako i mnogo vremena provode brinući o zdravlju djece i socijalnoj osjetljivosti, piše Net.hr

Ana Vukman, magistar farmacije po struci, po zanimanju holistički terapeut, bavi se savjetovanjem iz oblasti međuljudskih odnosa, zacijeljivanjem trauma ali i savjetovanjem iz oblasti odgoja djece, govorila je za naš portal i objasnila je pojave ali i stereotipe koji se vežu sa milenijalce kao roditelje. 

Ana ističe najgore savjete starijih generacija te ističe da tjerajući djecu da potiskuju istinske osjećaje činimo štetu njihovom duševnom i fizičkom zdravlju. 

"Najgori su savjeti starijih generacija vezani uz plakanje. Neke odrasle ljude smeta dječji plač, pa ga silom i strahom pokušavaju zaustaviti, što dovodi do vrlo nezdravih zdravstvenih posljedica. O tome sam nedavno pisala u objavi na instagramu, čiji je naslov "bolest ne dolazi toliko od onoga što jedemo, koliko od onoga što jede nas". Tjeramo li djecu da potiskuju svoje istinske osjećaje te im ne dozvoljavamo da ih prožive, prisiljena su kupiti ih u sebi. Kada ne dopuštamo prirodni protok osjećaja i otpuštanje iz organizma, oni ne odlaze, nego ostaju duboko zaglavljeni u osobi, ispoljavajući se kroz mnoge nezdrave načine tokom godina. To je jako opasno, jer godine nakupljenih, potisnutih osjećaja i boli dovode do raznih bolesti, npr. depresije, anksioznosti, karcinoma, autoimunih bolesti (trenutno na instagramu pričamo o dubokim uzrocima raznih bolesti, iz ugla holističkog pristupa, i tome ćemo posvetiti mnogo objava, jer većina nosi korijen u traumama koje ljudi vuku još iz djetinjstva).", objašnjava Ana za naš portal. 

Ono što se često milenijalcima "zamjera" jeste navodno ne postavljanje granica. Ana ističe da treba razumjeti da postavljanje granica ne uključuje fizičko kažnjavanje, te da sila odgaja nezdrave osobe. 

"Prvo treba razumjeti da postavljanje čvrstih, jasnih i dosljednih granica ne uključuje udaranje, kazne, vikanje ni ucjene. Ovo mogu potvrditi, ne samo iz vlastitog roditeljstva i odgoja svoje djece, nego i iz odnosa mojih roditelja prema meni i seki. Moj tata, kao pripadnik generacije baby boomera, odličan je primjer mudrog odgoja te postavljanja granica, bez vikanja, udaranja, ucjenjivanja, prijetnji. Nikada nije koristio silu, a uvijek smo ga poštovale, cijeli nam je život najbolji prijatelj, kao i dan danas. Naši su roditelji izgradili čvrstu povezanost i poštivanje, pa cijeli život ubiru plodove svoga roditeljstva, a seka i ja smo i više nego odlično ispale. Ovaj pokazatelj zdravog odgoja važan je za sve one koji žive u štetnom uvjerenju da treba koristiti strogoću i dominaciju, kako bi se odgojilo dijete. Upravo suprotno, sila odgaja nezdrave osobe, dok nježnost, suosjećanje i povezanost odgajaju emocionalno i fizički mnogo zdravije ljude. Trebamo razumjeti da udaranje, vikanje ili zastrašivanje nisu odgoj, nego zlostavljanje. O tome nema rasprave ni dileme, niti smijemo dopustiti da se sila provlači pod odgoj. Ako se i provlači, onda ga trebamo nazvati pravim imenom: toksičan i nasilan (ne)odgoj. Roditelj koji uspije izgraditi strahopoštovanje, nikada ne doživi istinski predivan odnos s djecom, jer kada strah u nekoj dobi nestane, ode i poštovanje. A kada se stvore čvrsti temelji poštovanja, zasnovani na povezanosti i iskrenosti, to traje za cijeli život.", kazala je Ana. 

Svako radi najbolje što zna, da znamo da svaki roditelj odgaja iz svojih sposobnosti i mogućnosti, ističe Ana. 

"Nažalost, mnogi uđu u odraslu dob te postanu roditelji, prije nego su iscijelili svoje emocionalne rane i traume iz djetinjstva. Često ih nisu ni svjesni, jer su potisnute duboko u njima, pa puni straha, programa i nezdravih uvjerenja hodaju kroz život. Kada dobiju djecu, logično je da ni s njima ne znaju drugačije, pa nastavljaju prenositi generacijski krug traume. Naravno, uvijek postoje pojedinci koji shvate da ne žele više tako, već žele biti generacija koja će zaustaviti nezdrave obrasce i navike. Tada rade na sebi, iscjeljuju svoje rane, odgajaju vlastito unutarnje dijete, kako bi mogli dijete koje je pred njima, što onda rezultira predivnim ishodom za roditelja i dijete. Najbitnije je ne živjeti u krivnji ni zamjeranju, shvatiti da su vaši roditelji odgajali iz svojih sposobnosti i razine svijesti, a ako vi sada znate i možete ljepše, idite i radite ljepše i zdravije.", objašnjava Ana odgovarajući na pitanje o roditeljskoj sebičnosti i toksičnosti, da li mit ili je stvarno istina. 

Koliko su milenijaci naučili iz grešaka svojih roditelja po pitanju odgoja djece, Ana iz svog iskustva ističe da su milenijalci izvukli najbolje, odbacili nezdravo i sa svojom djecom žive snažniju povezanost. 

"Neki su milenijalci naučili lekcije iz svog djetinjstva, izvukli najbolje, a odbacili nezdravo, pa sa svojom djecom žive snažniju i bogatiju povezanost. Neki nastavljaju generacijski krug traume, jer očito još nisu spremni za osvještavanje i zdrave promjene. Što ne znači da sutra neće. Svaki roditelj koji poželi nešto mijenjati, treba znati da je sve moguće, nikada nije kasno, samo je važno biti iskren prema sebi, preuzeti odgovornost te uočiti naš doprinos djetetovom ponašanju. Kada mi promijenimo svoj stav i pogled na dijete, i njegovo se ponašanje mijenja. Ne treba nam sila za usmjeravati dijete, nego nježnost, suosjećanje i mudrost. Svaki roditelj koji svjesno odgaja svoje dijete, ali i sebe, učeći zajedno s djetetom iz dana u dan, dobiva prekrasne rezultate svog odgoja i zahvalnost. Toliko snažno i sigurno pričam o ovome, jer sam blagoslovljena da svjedočim meni i seki, koje smo uz roditeljsku ljubav, prihvaćanje i nježnost, izrasle u predivne, zdrave, ispunjene osobe. I ne samo to, nego imam i dodatno bogatstvo, primjer roditelja mog muža, koji su svojih troje djece također odgojili bez sile, s puno ljubavi, povezanosti, empatije, pa su svi troje danas samopouzdane, zadovoljne odrasle osobe. I sada muž i ja nastavljamo svo suosjećanje, ljubav i povezanost, ne samo s djecom, nego i međusobno, kao primjer njima kako odnosi i prava ljubav trebaju izgledati te da nikada ne pristaju na ništa manje od toga.", zaključuje Ana Vukman u razgovoru za naš portal. 

(Piše: Erna Hadžić)