JWST i dalje radi u punom pogonu, prodire u do sada nevidljive sfere kozmosa te nastavlja davati odgovore o najranijim danima svemira. Pritom otkriva i nova pitanja; odnosno upitnike, da budemo precizniji. Naime, ESA je 26. juna objavila fotografiju na kojoj se vide izuzetni detalji formacije dvije mlade zvijezde u zviježđu Jedro, koje su udaljene od nas 1470 svjetlosnih godina. 

Zvijezde (Herbig-Haro 46/47) su okružene diskom materijala iz kojeg crpe svoju hranu kako bi mogle narasti do pune veličine tijekom više miliona godina. Odmah ispod njih smjestila se jedna zanimljiva svemirska struktura koja svojim oblikom neodoljivo podsjeća na divovski kosmički upitnik.  

Za sada ne znamo što točno predstavlja ovaj svemirski fenomen u formi pravopisnog znaka, ali njegova boja i oblik ipak pružaju neke informacije.

"Vjerojatno se radi o udaljenoj galaksiji ili galaksijama koje djeluju jedna na drugu te zbog toga dolazi do ove iskrivljene forme koja podsjeća na upitnik", kazali su za Space.com predstavnici Znanstvenog instituta za svemirski teleskop (STScI) u Baltimoreu, koji upravlja znanstvenim operacijama JWST-a.  

Prema STScI-ju, crvenkasta boja ukazuje na to da se radi o prilično udaljenom objektu (što god da on jeste). Dodatno, izgleda da je ovo prvi put da su znanstvenici uočili ovaj kozmički upitnik. "Ovo je možda prvi put da vidimo ovaj određeni objekt. Potrebna su dodatna promatranja kako bi se utvrdilo o čemu se doista radi", dodali su iz STScI-ja.  

Sa stručnjacima iz Baltimorea se slaže i fizičar Matt Caplan s Državnog sveučilišta Illinois: "Da, moglo bi se raditi o dvije galaksije u procesu spajanja, pri čemu je gornji dio upitnika zapravo dio veće galaksije koja prolazi kroz plimni poremećaj."

"To bi moglo biti solidno objašnjenje s obzirom na boju nekih drugih pozadinskih galaksija. Mada su takva spajanja kaotična, često dolazi do stvaranja objekata s dvije strukture i zakrivljenim repovima", objasnio je. 

Caplan dodaje kako postoje i druga moguća objašnjenja za ovakvu formu, ali da se vjerojatno ne radi o zvijezdi jer nedostaje osmerokraki refrakcijski šiljak koji izgleda kao da izvire iz nje. 

JWST je revolucionarni, devet milijardi dolara vrijedan infracrveni svemirski teleskop koji je sto puta osjetljiviji od teleskopa Hubble. Svemir promatra uglavnom u infracrvenom spektru, zbog čega može prodrijeti kroz "tamne" oblake plina i prašine. Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.   

(Ajdin B.)