Pobjeda Donalda Trumpa ubrzat će početak tih mirovnih pregovora. Tokom kampanje Trump je obećao okončati rat u Ukrajini čak i prije svoje inauguracije. Možda je to bila pretjerana izjava, ali jasno je da želi da pregovori započnu što prije.

To nije dobra vijest za Ukrajinu. Ruske snage napreduju na istoku. Povratile su i dio teritorije koju je Ukrajina osvojila prošlog ljeta. Ukrajina i dalje posjeduje oružje, ali njene su trupe raspršene i iscrpljene. Obavještajne agencije predviđaju da bi uskoro mogla ostati bez vojnika.

Ukrajinski dužnosnici tvrde da su spremni nastaviti borbu. No, republikanci u američkom Kongresu nerado odobravaju dodatnu pomoć Ukrajini, a u Kijevu su svjesni da će bez znatno veće pomoći borbe završiti uskoro.

Je li Evropa sposobna zamijeniti SAD u pružanju vojne i ekonomske pomoći? Na nedavnom NATO samitu saveznici su izradili plan za logističku podršku Ukrajini koji bi bio "otporan na Trumpa". Ipak, dužnosnici administracije Joea Bidena sumnjaju da Evropa može preuzeti tu ulogu.

Ekonomsku moć dolara, koja Washingtonu omogućuje vođenje velikih budžetskih deficita radi finansiranja odbrane, Evropa ne može oponašati. Kada američka podrška nestane, Evropi će biti teško osigurati dovoljno municije i finansiranja kako bi Ukrajina nastavila ratovati.

Bez dodatnog oružja i vojnika, Ukrajina možda neće uspjeti povratiti teritoriju koju je izgubila. Predsjednik Volodimir Zelenski to zna. Nedavno je priznao da će diplomatija, a ne sadašnji "vrući rat", biti ključ za povratak teritorije.

Tokom predsjedničke kampanje, J.D. Vance predložio je zamrzavanje sukoba, dopuštajući Rusiji da zadrži teritoriju osvojenu silom. Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno ne pokazuje namjeru osvajanja dodatne teritorije, ali isto tako ne daje znakove da je spreman povući se s ukrajinske teritorije koju kontroliše. Jedini pregovarački adut Ukrajine je Kursk, ruska regija koju su ukrajinske snage djelomično zauzele u avgustu.

Bidenova administracija pokušava Ukrajini osigurati najbolju pregovaračku poziciju. Bijela kuća šalje Ukrajini što više oružja. Nedavno je dala dopuštenje Kijevu za upotrebu američkih dalekometnih projektila unutar Rusije kako bi zadržala Kursk. Ako to uspije, možda će Rusija pristati na razmjenu dijela ukrajinske teritorije za Kursk. No, Kijev vjerovatno neće povratiti većinu izgubljene teritorije.

Za Ukrajinu, pobjeda ili poraz ne ovise isključivo o teritoriji. Ključni su dogovori koje bi mogla postići s Evropom i SAD-om za dugoročnu sigurnost i ekonomsku integraciju sa Zapadom. Članstvo u NATO-u, najsnažnija moguća garancija, nije opcija. Trump je ne bi ponudio, a Senat predvođen republikancima to ne bi odobrio.

J.D. Vance predložio je neutralnost Ukrajine, što je ključni Putinov zahtjev. Trump nije iznio jasan stav o ovom pitanju. Malo je vjerovatno da bi podržao vojnu odbranu Ukrajine u slučaju budućeg napada, ali možda bi želio postići kompromis s Putinom.

Jedan od mogućih ustupaka mogao bi uključivati dopuštanje Ukrajini da ostvari ekonomsku integraciju s Evropom, što bi Putinu bilo prihvatljivije od ulaska Ukrajine u NATO.

Ovdje se strahovi Zelenskog i Trumpa možda preklapaju. Ukrajinci dugo tvrde da će, ako sada postignu dogovor, Putin samo konsolidovati snage i ponovo napasti Kijev kasnije.

Trump je više puta kritikovao povlačenje predsjednika Bidena iz Afganistana i vjerovatno ne želi sličnu ostavštinu: rusko zauzimanje Kijeva koje bi demokratama dalo priliku da ga optuže za gubitak Ukrajine.

Preostali republikanci koji podržavaju Ukrajinu tvrde da Trump ne voli izgledati slabo i neće pristati na dogovor koji Putinu ostavlja slobodne ruke.

No, teško je zamisliti da bi Putin dao obećanje o nenapadanju koje bi Kijev mogao smatrati vjerodostojnim (prijašnja obećanja Rusije o poštivanju ukrajinskog suvereniteta pokazala su se bezvrijednim). Zaštita Kijeva bit će najteži i najvažniji dio Trumpovih pregovora, piše The New York Times.

(NAP)