9.2.2019. 22:00
0
Žene u Nepalu umiru zatvorene u šupe tokom menstruacije
?Amba Bohara i njena dva sina, starosti sedam i devet godina, iz Nepala umrli su prije dvije sedmice nakon što je nesrećnu ženu porodica istjerala iz kuće zbog njenog menstrualnog ciklusa i neobičnog običaja.

Ona i njeno dvoje djece su pronađeni mrtvi u hladnoj kolibi, sa tijelima sklupčanim jedno uz drugo. Uzrok smrti je najvjerovatnije gušenje, budući da je žena zapalila vatru kako bi se ona i djeca ugrijali u kolibi u kojoj je trebalo da budu do kraja njene menstruacije.

Samo nekoliko nedjelja nakon ovog incidenta, odnosno protekle sedmice, nastupila je još jedna smrt izazvana ovim običajem. Naime, 21-godišnja Parbati Bogati iz Nepala pronađena je mrtva u kolibi, koja je bila u potpunosti ispunjena gustim dimom.

Tijelo je pronašla njena svekrva kada je pošla da je obiđe, a incident je pokrenuo novu lavinu kritika.

“Sumnjamo da je umrla usljed udisanja dima i samim tim gušenja. Vrata su bila zatvorena, a ta koliba nema prozore. Vjerujemo da je tokom noći zapalila vatru da bi se ugrijala”, rekao je policajac Lar Bahadur Dami povodom smrti 21-godišnjakinje čije je tijelo poslato na obdukciju.

Sve ovo i još mnogo sličnih slučajeva se dešava u regiji na sjeveru Nepala, gdje je ženama zabranjeno da borave u svojim kućama za vrijeme ciklusa jer se smatraju prljavim. Dok imaju menstruaciju, kao i dvadeset dana nakon porođaja, žene žive u drvenima kućicama nalik štalama, a taj običaj se naziva chhaupadi.

Chhaupadi je tradicija koju praktikuje mnogo žena u Nepalu, a nalaže da, dok god žene imaju ciklus, ne mogu boraviti u kući jer su prljave. Tih nekoliko dana provode u šupi ili nekom vanjskom dijelu kuće. No, osim što ne mogu boraviti u kući, ženama su nametnuta i druga ograničenja. Ne smiju dirati biljke ni životinje jer se vjeruje kako im na taj način mogu naštetiti.

Djevojke koje pak još pohađaju nastavu imaju zabranu pristupa školama pa su izložene ekstremnoj hladnoći ili napadima muškaraca, koji nerijetko završavaju smrću.

Nakon što im završi ciklus, žene su dužne okupati se u izvoru i pročistiti se kravljim urinom. Tada se mogu vratiti u kuću sve do drugog ciklusa.

Iako je vrhovni sud u Nepalu još 2005. godine zabranio chhaupadi, nisu ga svi prestali praktikovati. Nekim je ženama i muškarcima to naprosto najnormalniji običaj kojeg se pridržavaju i smatraju ga opravdanim iz više razloga. Ova tradicija opstaje još u ruralnim i manje obrazovanim krajevima, ali budući da je takvih krajeva više nego urbanih, može se reći da je tradicija još uvijek poprilično jaka.

Upravo nedavni događaji pokrenuli su narod da u selu u kom su se dogodili incidenti unište sve kolibe namijenjene običaju, a lokalni zvaničnici su upozorili da će sve raspoložive usluge biti zabranjene svima koji primoravaju ženske članove svojih porodica da se pridržavaju chhaupadija.

Prošle godine Katmandu je usvojio izvršenje zatvorske kazne od tri mjeseca i od 23 evra za sve koji budu zatečeni tokom izvršenja ili se dokaže da su zahtijevali poštovanje tog običaja.

Plaćeni dopust

S druge strane, Italija bi mogla postati prva zapadna zemlja koja nudi svojim radnicama plaćeni menstrualni dopust u slučaju da pate od teških i bolnih menstruacija.

Po zakonu o kojem se raspravlja u italijanskom parlamentu, kompanije bi morale omogućiti tri plaćena dana svakog mjeseca ženama koje imaju jake bolove.

Menstrualni dopust već je prepoznat u azijskim zemljama poput Japana i Indonezije, a u Japanu je 1974. zakonom dopušten plaćeni dopust ženama koje imaju teške fizičke simptome usljed menstruacije, prenosi CDM. 

Tajvanski zakon dopušta ukupno tri dana na godinu plaćenog dopusta zbog menstruacije, a kao dodatak i 30 dana odmora koji 50 odsto finansiraju kompanije. Stručnjaci su se složili da bi takva vrsta dopusta imala smisla jer bi se radnice osjećale motivisanije i zadovoljnije.



(Lejla Trle) 

NepalZene
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.