Zakon kreiran u kanadskom stilu ima sistem koji se zasniva bodovanju u više kategorija: starosti, vještinama, kvalifikacijama i vezama sa Njemačkom. Kriterijumi će biti sniženi za plaće, obrazovni nivo i znanje njemačkog jezika, a novi zakon će omogućiti. 

Novi zakon omogućit će radnicima migrantima da dođu u Njemačku i sa i bez ponude za posao. Podsticaji obuhvataju mogućnost da radnici u Njemačku sa sobom povedu, ne samo supružnike i djecu, već i roditelje. Ovo predstavlja veliku promjenu u politici njemačke države.

Tokom prethodnih decenija, njemačka vlada je odbacivala ideju da je to država migranata.

Prva generacija gastarbajtera iz Turske došla je tokom 60-ih godina prošlog vijeka i tada su oni smatrani „gostima" koji su došli da pomognu privredi i onda da napuste Njemačku.

Posebno su se njemačke konzervativne vlade, pa i administracija Angele Merkel, borile protiv ideje društva otvorenog za radnike migrante, uprkos činjenici da je društvo postajalo raznolično kako su prolazile decenije.

Više od četvrtine ukupnog stanovništva Njemačke je ili rođeno van zemlje ili ima makar jednog roditelja koji je rođen u inostranstvu.

Njemačka je godinama imala nisku stopu nezaposlenosti, ali su sada nemački poslovni lidera javno počeli da govore o nedostatku radne snage.

Problem se pogoršava zbog starenja stanovništva, generacija bejbi-bumeri rođeni 1960-ih uskoro će krenuti u penziju.

Ministri u vladi upozoravaju da je već sada potrebno popuniti milione slobodnih radnih mjesta, a nedostatak radne snage opisuju kao najveći rizik sa kojim se suočava njemačka privreda.

Kada je Socijaldemokratska partija (SPD) lijevog centra lidera Olafa Šolca (Scholz) pobijedila konzervativce Angele Merkel 2021, nova koalicija SPD, zelenih i liberala je kao jednu od vodećih tačaka njene političke platforme označila ublažanje pravila za radnike iz inostranstva.

Ovu koaliciju muče sukobi o pitanju borbe protiv klimatskih promjena između Zelenih i liberala koji su naklonjeni poslovnim krugovima.

Ali obje strane se slažu oko migracija.

Liberali žele radnike za privredu, a Zeleni više ljudskih prava u migracionoj politici.

Ali parlamentarna rasprava o zakonu bila je žestoka.

Konzervativci su glasali protiv zakona, ogorčeni što će novi akt omogućiti nekim odbijenim tražiocima azila koji su već ovde da nađu posao.

Ekstremno-desničarska AFD također je glasala protiv, uz obrazloženje da Nemačka nije zemlja „migranata", već „domovina".

Stav AFD ipak nije većinski u njemačkom društvu.

Uprkos tome, ili možda zbog toga, stranka dostiže do sada neviđene brojke u anketama.

U najnovijoj anketi televizije ARD, stranka AFD je ove sedmice dostigla 19 posto, što je najveći broj koji je ikada postigla u ovoj anketi.

Stranka SPD kancelara Olafa Šolca pala je na 17 posto.

Politička klima u Njemačkoj je polarizovana i febrilna kada su u pitanju migracije. Vlada to želi, privredi je potrebno i parlament je sada glasao za to.

(Erna H.)