Situacija je drugačija od februara 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, čime je prekinut transport u Crnom moru, glavni izvozni put ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.

Kijev je bio najveći svjetski izvoznik suncokretovog ulja i četvrti po veličini za pšenicu i kukuruz, a njegov izlazak sa globalnog tržišta doveo je do rekordnih cijena u maju. Otvaranje izvoznog koridora 1. augusta 2022. godine pomoglo je da se osiguraju zalihe za zemlje uvoznice i snize cijene, čak i kad je sukob smanjio ukrajinsku poljoprivrednu proizvodnju.

Predviđa se da će proizvodnja pšenice pasti na 17,5 miliona tona u sezoni 2023/2024 sa 33 miliona tona u sezoni 2021/2022. Očekuje se da će proizvodnja kukuruza pasti na 25 miliona tona sa 42 miliona tona.

Nedostatak neposrednog uticaja je djelimično zbog vremena, trenutno je sezona žetve na sjevernoj hemisferi. Evropski fjučersi na pšenicu su porasli, dok su pali u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prije nego što je otvoren Crnomorski koridor, Evropska unija je stvorila „Staze solidarnosti“, kopnene i riječne rute dizajnirane da olakšaju izvoz poljoprivrednih proizvoda EU preko Evrope. Farm Foundation, think tank specijalizovan za poljoprivredna pitanja, procjenjuje da polovina ukrajinskog poljoprivrednog izvoza već ide ovim rutama. EU bi željela poboljšati svoju sposobnost transporta usklađivanjem željezničkog kolosijeka sa Ukrajinom.

Pšenice trenutno ne nedostaje na svjetskom tržištu. Ali, „najviše se izvozi pšenica iz Rusije sa 12,5 miliona tona zaliha, i to je najjeftinija pšenica na svijetu“, rekao je Damien Vercambre iz Inter-Courtage commodities brokerske kuće. Rusija bi mogla ublažiti dio svake nestašice na svjetskom tržištu zbog nedostatka ukrajinske pšenice. Ali povećanje oslanjanja na Rusiju moglo bi biti gorka pilula za mnoge zemlje. EU, od koje se očekuje normalna žetva, također bi mogla pomoći u zadovoljavanju potreba zemalja uvoznica.

Tržišta pšenice i kukuruza su trenutno u različitim pozicijama. Kina, najveći svjetski uvoznik kukuruza, mogla bi se okrenuti Brazilu, koji je imao rekordnu žetvu i prodaje po nižoj cijeni.

Za pšenicu, proizvodnja bi mogla biti dovoljna, ali pad obima ukrajinskog izvoza mogao bi stvoriti problem.

„Duže zatvaranje koridora će uticati na inflaciju cijena hrane, što će uticati na sigurnost hrane“, rekla je Olia Tayeb Cherif iz Fondacije Farm.

Neke zemlje uvoznice već imaju poteškoća s plaćanjem trenutnih cijena, poput Egipta. Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija također je u opasnosti jer iz Ukrajine nabavlja pšenicu koju isporučuje Afganistanu, Jemenu i afričkim zemljama, kaže Cherif.

(Patria/Erna H.)