Rizik za zdravlje raste što je osoba duže izložena vrućinama, a posebne grupe kao što su stariji, bolesni i ljudi s pretjeranom tjelesnom težinom jer se njihova temperatura teže reguliše.

Pregrijavanje, odnosno toplotni udar, mogu se spriječiti uz nekoliko jednostavnih trikova, ali prvo je važno razumjeti kako i zašto do njega dolazi. Ljudsko tijelo najbolje funkcioniše na 37 stepeni, a kada se ta temperatura tijela povisi enzimi i proteini koji su zaduženi za ključne procese u organizmu polako prestaju da funkcionišu. Ovo ima negativne posljedice kao što su odumiranje ćelija, otpuštanje toksina, a ponekad i otkazivanje organa, piše Jutarnji list.

Kako do ovoga ne bi došlo tijelo je razvilo određene postupke kojima samo reguliše temperaturu ne bi li ona bila što bliže idealnoj. To je razlog zašto se ljeti znojimo, jer znoj rashlađuje kožu. Ali, u vlažnoj i sparnoj klimi ovi mehanizmi hlađenja nisu baš od velike koristi jer znoj tada ne isparava iz tijela.

Prvi simptom- zbunjenost

Prvi simptom toplotnog udara je zbunjenost zbog toga što su moždane ćelije one koje su pogođene prve. Ostali simptomi uključuju vrtoglavicu, slabost, glavobolju, crvenu i znojavu kožu, brze otkucaje srca ili nesvjesticu.

Kad dođe do pregrijavanja velike količine krvi se usmjeravaju ka koži ne bi li ona proizvodila više znoja što može da dovede do otkazivanja nekih organa. Proteini u mišićima se razgrađuju i otpuštaju u krv što šteti bubrezima. Takođe, rad srca se ubrzava ne bi li krv brže stigla do kože.

Istraživanje rađeno u Kanadi na 60 odraslih otkrilo je da se brzina rada srca udvostručuje kod mladih pacijenata sa svakim povećanjem temperature od 1,5 stepena, ali kod onih s bolestima srca to nije bilo tako.

Naučnici u Evropi su takođe radili istraživanje i dokazali da porast temperature loše utiče i na zdravlje sistema ua varenje, a šteta je izraženija kod starijih pacijenata. Visoke temperature omogućavaju bakterijama da dospiju u krv i u nekim slučajevima izazovu sepsu.

Kako se zaštititi

Stručnjaci su izdvojili nekoliko korisnih savjete za zaštitu protiv toplotnog udara.

Kako kažu, za one koji putuju na odmor u krajeve gdje je temperatura znatno viša nego u njihovoj zemlji preporučuje se da nekoliko puta posjete saunu ne bi li se navikli na razlike.

Ne preporučuju se nikakve aktivnosti na temperaturama od oko 30 stepeni i više, a predlažu da se izlazak ili turističke aktivnosti pomaknu na vrijeme kada je hladnije.

Poželjno je da se nose svijetle boje i lagani materijali kao što su pamuk ili lan.

Stručnjaci napominju da neki ljekovi kao što su Brufen mogu negativno da utiču na sistem za varenje i bubrege što takođe povećava rizik od toplotnog udara, zato preporučuju da se oni, koliko je to moguće, izbjegavaju.

Najbitnija je hidratacija

Toplotni udar se najčešće povezuje sa dehidratacijom, zato je ključno piti više vode nego kada su temperature normalne, a stručnjaci savjetuju da se smanji i unos kafe i alkohola jer oni djeluju kao diuretici koji izlučuju vodu iz organizma.

Kako piše The Independent ljekari inače preporučuju od šest do osam čaša vodne dnevno, ali s porastom temperatura raste i ta brojka. Američka nacionalna akademija nauka, inženjerstva i medicine utvrdila je da je adekvatan dnevni unos tečnosti 15,5 čaša (3,7 litara) dnevno za muškarce i 11,5 čaša (2,7 litara) dnevno za žene.

„Za vrijeme toplijih dana ili ako vježbamo potrebe našeg tijela za vodom će rasti. Za vrijeme vrućina moramo popiti oko tri litra, ali je bitno da su one ravnomjerno raspoređene tokom cijelog dana“, savjetovala je dr Angela Rai.

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi kako bi se popila voda jer je tijelo onda već dehidrirano. Još neki od simptoma dehidracije su urin intenzivnog mirisa, vrtoglavica ili suva usta.

Klinika Mayo sugeriše da svakih 15 do 20 minuta popijete oko 250 mililitara vode, a moguće je organizam i previše hidrirati što dovodi do preniske koncentracije soli. Ako ne volite da pijete vodu dio tečnosti možete dobiti i iz voća i povrća kao što su krastavci, paradajz, celer, lubenica, tikvice, jagode, zelena salata, breskve i jogurt.