26.4.2023. 14:01
0
"Nije isključeno da Federacija postane kao nekada zapadna Njemačka, a RS istočna u finansijskom smislu ali bez Berlinskog zida"
Predsjednik RS Milorad Dodik nikada nije bio glasniji u zagovaranju secesije manjeg bh. entiteta, a spominjao ju je svake godine po nekoliko puta u proteklih više od deset godina.

Tako je i sinoć u emisiji Oko na RTS-u, osim što je vrijeđao porodicu Đoković, ponovio je svoje neke na desetine puta izrečene stavove, između ostalog, da ne vjeruje u Bosnu i Hercegovinu.

"Šta je problem velika Srbija, ja volim da bude velika i jaka, želio bih da se jednog dana srpski narod na ovim prostorima ujedini. Ja ne vjerujem u Bosnu i Hercegovinu", kazao je Dodik.

Naveo je da strani ambasadori sve vrijeme guraju potpunu centralizaciju BiH, ne uvažavajući status koji je utvrđen Dejtonskim sporazumom i Ustavom, već razgrađuju taj status da bi Republika Srpska postala prazna ljuštura.

"U ovom periodu, kada posmatrate u cjelini, postoji period kada je novi sistem i jačanje BiH kao centralne zemlje činio visoki predstavnik. Pa je on izgubio zamah i to je preuzeo Ustavni sud sa tri stranca, dvoje Bošnjaka, dvoje Srba i dvoje Hrvata. Trojica stranih sudija i muslimani (Način na koji Dodik naziva Bošnjake) se dogovaraju u Sarajevu kako će da glasaju. Od to dvoje sudija muslimana, jedan je ratni predsjednik SDA, a drugi potpredsjednik SDA. I vi smatrate da će oni biti blagonakloni i da će biti pravnici a ne političari. Naravno da su političari", rekao je, između ostalog, Dodik.

Brojni analitičari su mišljenja da se iza Dodikovih najava o secesiji nalaze stvarni ekonomski problemi Republike Srpske.

Jedan od lidera PDP-a Igor Crnadak kazao je da se RS nalazi u najozbiljnijoj finansijskoj situaciji u posljednjih dvadeset godina.

Istakao je da entitetske vlasti samo u ovoj godini moraju vratiti 1,2 milijarde stranog duga za šta nisu pronašli rješenje.

“Samo do 28. juna se mora vratiti oko 330 miliona KM po osnovu prodaje obveznica na Bečkoj berzi”, istakao je Crnadak.

I makroekonomski analitičar Faruk Hadžić u razgovoru za N1 je naveo nekoliko scenarija pred kojim se nalazi manji bh. entitet.

"Od toga da Kina uskoči i kupi nove obveznice, kao vid zaduženja, ali niko ne zna pod kojim će to uslovima biti, pa do toga da MMF nadomjesti nedostajuća sredstva. U slučaju MMF-a, to bi finansijski bila daleko najpovoljnija opcija, ali MMF će vrlo vjerovatno tražiti ispunjavanje određenih uslova i reformi, koji se neće svidjeti vlastima u Republici Srpskoj, uz dodatnu napomenu, da se u ovom slučaju pita i Federacija BiH, kojoj u ovom trenutku ne treba kredit ili neki finansijski aranžman sa MMF-om. Druga spomenuta opcija je manje vjerovatna u ovom trenutku, ali ne i nemoguća kako se bude bližio rok za otplatu duga, a ne bude pronađeni drugi i dodatni izvori finansiranja. Treća mogućnost jeste da Republika Srpska ne pronađe zainteresovane partnere da kupe obveznice, što će značiti ekonomski krah i kolaps. Vanjski dug se svakako prvi namiruje, što bi onda eventualno značilo da neće biti novca za penzionere i plate u javnom sektoru uključujući sve zaposlenike javnog sektora. Ovo je ekstremni i malo vjerovatan slučaj, ali nije nemoguć", kazao je Hadžić. 

I bivši reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić je u nedavnom intervjuu za Source.ba portal na zanimljiv način prokomentarisao Dodikovu najavu o secesiji sa riječima:

"Nije isključeno da Federacija uskoro postane kao nekada zapadna a RS istočna Njemačka u financijskom i kulturnom smislu, ali bez Berlinskog fizičkog zida."       

Prosječna neto plata 1258 KM, potrošačka korpa 2423,40 KM

I statistički podaci pokazuju kako građani manjeg bh. entiteta žive.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u martu 2023. godine u RS iznosila je 1258  KM.

Podaci Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da je sindikalna potrošačka korpa u februaru 2023. godine iznosila 2423,40 KM.

Najniža penzija u RS-u iznosi 275,29 KM. Prije posljednjeg povećanja iznosila je 242,55 KM.

Poređenja radi, minimalna penzija u Federaciji BiH iznosi 495 KM. 

U RS-u se i manje beba rodilo u 2022. godini u odnosu na godinu ranije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u tom entitetu je u 2022. godini rođeno 9118 živorođene djece, od toga 4 648 dječaka i 4 470 djevojčica. U odnosu na 2021. godinu, broj živorođene djece u 2022. godini manji je za 156.

(Ajdin B.)

RS
0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.