"To je najčešće pitanje koje dobijem od novinara, ali i roditelja. Svi oni koji imaju oprečno mišljenje traže opravdanje za svoje mišljenje"
Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvata trkačke, bacačke i skakačke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti naziva je se kraljicom sportova. Atletskim vježbama stiče se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao što su hrabrost, odlučnost i upornost. Zbog toga jue ova disiplina veoma važna za razvoj djeteta. O njenoj važnosti, benefitima ali i tajnama govorio nam je kreator ideje “Atletika za sve generacije i varijacije”, trener i jedan od osnivača AK "Novi Grad" Sarajevo, Elmir Ćerimagić.
Prije nego što krenemo govoriti o uticaju sporta na razvoj djece da najavimo Zimski dječiji atletski miting.
"Sutra imamo treći Zimski dječiji atletski miting koji održavamo u našoj Zetri, okupljamo negdje oko 425 djece iz cijele Bosne i Hercegovine. U tom mitingu imamo, hajmo reći, dvije vrste takmičenja - prvo takmičenje je za škole, gdje se takmiče samo školska djeca koja nemaju profesionalno bavljenje atletikom. Kada kažem ovo profesionalno mislim da nisu članovi nekog kluba i da treniraju atletiku, već su samo iz škola gdje su ih okupili nastavnici i doveli na takmičenje. Cilj je da im prezentujemo atletiku, dođemo do talentovanih koje ćemo mi lobirati u klub. Nakon toga počinjemo sa klupskim takmičenjem i ovim razdvajanjem smo dali priliku djeci koja se ne bave atletikom da osjete slast pobjede", ističe Ćerimagić.
Kroz svoj rad kao trener vi pratite razvoj djece, a svjedoci smo da to u određenim slučajevima ne ide baš idealnim putem, šta su glavni uzroci?
"Sve ovisi od toga s kim ili s čim se poredimo. Svako dijete je svoja individua i treba da gleda svoj omjer napretka u odnosu na prethodnog sebe. Dijete uopće ne smije da se upoređuje sa drugima zbog toga što u tom slučaju može da dođe do demotivacije i isključenja iz sporta, što opet ne prouzrokuje ništa dobro već samo loše. Djeca trebaju da se osvijeste i da treniraju neki sport, prije svega jer im je taj sport bitan za njihovo psihofizičko i svako drugo antropometrijsko stanje. Zato mislim da svako dijete ima varijabilan način razvoja", upozorava Ćerimagić.
Kada je naidealnije vrijeme da se dijete počne baviti sportom? Često smo svjedoci sukoba mišljenja – neki kažu rano je dok drugi tvrde da je već prekasno.
"To je najčešće pitanje koje dobijem od novinara, ali i roditelja. Svi oni koji imaju oprečno mišljenje traže opravdanje za svoje mišljenje. Uveliko ovisi od toga u kakvom okruženju živi dijete. Ako dijete živi u "free range kids" okruženju, to jeste da je svakodnevno u slobodnoj fizičkoj aktivnosti i da svakodnevno ima pet ili šest sati te aktivnosti, to dijete ne mora da žuri sa upisom, i ono može da se upiše i u 12. ili 13. godini. Bilo bi dobro da se dijete do sedme ili osme godine okuša u što više spotrova kako bi prepoznalo svoj talenat i kako bi ga prepoznali treneri", naglašava Ćerimagić.
Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima koja se uspješno mogu primjenjivati tokom obrazovnog procesa, ili kroz druge oblike vježbanja, pomoću kojih se značajno utiče na podizanje opće psihofizičke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazište i temelj za sve ostale sportove.
Zašto baš atletika?
"Ja kažem da djeca trebaju da budu kao pčele, da idu sa cvijeta na cvijet i da sa svakog cvijeta uzimaju najbolje što mogu i da prave svoj med, odnosno proizvod samog sebe i da budu što funkcionalniji i bolji. Ja nisam pobornik toga da dijete bude samo u jednom sportu i da se specijalizira u tome. Volim da se djeca bave raznim sportovima, a u toj raznolikosti atletika treba da zadržava najveći procenat zbog toga što se u svakom sportu atletika primjenjuje, mada mi toga nismo ni svjesni. Dijete treba prvo da zna trčati, skakati i bacati da bi onda moglo postati dobar sportaš", zaključio je Ćerimagić.
Kompletan razgovor sa Elmirom Ćerimagićem poslušajte u prilogu.
Novinar: Amer Ahmić