On je tužiteljici Vedrani Mijović pojasnio da je vojska oslobađala teritoriju, a da je eventualne vojnike zarobljenike po naredbi komandanta preuzimala policija i smještala u sabirne centre.

„Vojska je išla dalje, nije se tim bavila. Ja sam, kada bi vojska oslobodila određeno mjesto, slao dopise da policijske snage djeluju“, kazao je Mrenica.

On je sve vrijeme operacije bio u komandi u Bihaću i kako je potvrdio nije svjedočio ničemu što stoji u optužnici, a da su, pretpostavlja, civili bježali zajedno sa svojom vojskom. On je kazao  da je u decembru 1995. godine bio na liniji gdje se čuvalo razgraničenje i da je prošao kroz dosta mjesta i vidio crkve koje nisu bile uništene, a gdje se odvijala Sana '95. 

„Na kraju i u Bihaću ima crkva“, kazao je Mrenica.

On je istakao da nije imao saznanja o sistematskom ubijanju srpskih civila tokom operacije, kao i da nisu stizali podaci s terena o paljenju kuća i vjerskih objekata. Asim Crnalić, advokat Dudakovića pitao je svjedoka da li je on bio čovjek od povjerenja Atifa Dudakovića.

„Može se tako reći“, kazao je Mrenica, govoreći i da je tačno da on nije Bošnjak i da je u Petom korpusu Armije RBiH bio veliki broj starješina i vojnika Hrvata, Srba i ostalih.

„On je vrlo često zamjenjivao komandanta Korpusa premda je njegova pozicija bila nešto niža od te stvarne koju je imao. Važno je da obzirom na sadržaj optužnice čovjek nije Bošnjak i može objektivno procjenjivati što se desilo u toku operacije Sana '95. Odbrani je bilo važno, koristeći unakrsno ispitivanje, da nije postojao nikakav plan za uništenje srpskog stanovništva, za ubijanje civilnog stanovništva, da nije postojao nikakav plan za rušenje vjerskih i kulturnih objekata i da nije postojao nikakav plan za pljačku srpske imovine. Sve to stoji u optužnici, a svjedok je bio najpogodniji da kaže što se stvarno dogodilo“, kazao je Crnalić novinarima poslije suđenja.

Prije Mrenice saslušan je, ali samo od strane Tužilaštva Enver Hadžihasanović, general u penziji i načelnik Štaba u Generalštabu ARBiH. Unakrsno će biti saslušan na sljedećem ročištu. Naime, odbrani nisu dostavljeni dokumenti koji su korišteni tokom istrage.

Ifet Feraget, advokat kazao je da je riječ o nečemu što će biti generalno problem čitavog ovog postupka. 

„To je obaveza Tužilaštva da u skladu s tzv. načelom istine sa jednakom pažnjom utvrđuje, kako one okolnosti koje idu na teret, tako i one okolnosti koje idu u korist optuženih lica. U ovom predmetu na više primjera smo se mogli uvjeriti da Tužilaštvo nije postupalo na taj način. To sada ima štetne implikacije na odbranu, narušava se ta ravnoteža jednakosti stranaka. Prvenstveno odbrana prilikom ispitivanja prvog svjedoka Envera Hadžihasanovića nije dobila dokaze koji su korišteni u istrazi prilikom njegovog ispitivanja i na moj prijedlog Vijeće je odložilo njegovo unakrsno ispitivanje za sljedeći put.

Odbrana preuzima teret dokaza, da pribavlja one dokaze koje je bilo dužno pribaviti Tužilaštvo. To je problem, a još veći je što sam prije dva i po mjeseca izvršio uvid u spis, a tužiteljica uporno polemizira s predsjednicom Vijeća i hoće da kaže da sam ja u obavezi da popisujem dokumente. Ja imam pravo da mi se dostavi kompletan tužilački spis, jer sam izvršio uvid“, kazao je Feraget.

Inače, tužiteljica je tokom suđenja više puta tražila od predsjedavajuće Vijeća Željke Marenić da upozori Ferageta, ali je Marenić upozorila tužiteljicu s opaskom da ona ne može tražiti od sudinice da ona nešto uradi.

Hadžihasanović je kazao kako je prije operacije komandant štaba Rasim Delić mu kazao da, ukoliko mu se obrati Dudaković za pomoć, da mu pokuša pomoći. Svjedok je naveo da se čuo s Dudakovićem.

“Rekao je da je teško s ljudima, jer se otvorio širok front i da se boji da su ljudi premoreni – može li se pomoći u ljudstvu”, kazao je Hadžihasanović, dodavši da je od Dudakovića tražio koordinate gdje mogu sletjeti helikopteri, te da se dio vojske počeo prebacivati.

Hadžihasanović je naglasio da je ujutro helikopterom stigao Delić, koji je potom otišao u Krajinu i “preuzeo to”.

Hadžihasanović će 24. februara odgovarati na pitanja odbrana.

Osim Dudakovića, za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most te okolnih sela, za ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata, terete se bivši pripadnici Petog korpusa Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Koženjić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

(Patria)