U Unsko-sanskom kantonu situacija se preko vikenda normalizovana, vodostaj Une je opao i voda se povukla iz objekata. Ono što je preostalo jeste velika šteta koju je vodeni val nanio objektima građana, a velika šteta nanesena je na poljopriovrednim dobrima koji su zasađeni prilikom proljetne sjetve.

Prema informacijama iz Civilne zaštite, nešto više od 200 objekata je bilo poplavljeno.

“Naši sugrađani, da budem iskren, ponovo su u vrlo kratkom periodu – svega pet mjeseci – po drugi put pogođeni jednom elementarnom nepogodom. To je prilično veliko iskušenje za njih jer evo drugi put u kratkom periodu trpe veliku štetu nad svojom imovinom”, rekao je Sedić u Novom Danu.

Kako navodi, iako je vodostaj bio manji nego u decembru, mnoga naselja su pretrpila veliku štetu. Najveći vodostaj bio je u donjem toku rijeke Une, a najviše poplavljena područja su naselja Kulen Vakuf i Orašac kao i ulica “Fana Ljubijankića”. Kralje, Brkašić, Pokoj i Kostele su mjesne zajednice koje su ovog puta najviše pogođene.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić je posjetio poplavljena područja i razgovarao sa gradonačelnikom Bihaća koji mu je ukazao na količinu štete.

“Također sam htio ukazati na činjenicu da uslijed klimatskih promjena ovo postaje redovna pojava u gradu Bihaću i da je potrebno pored činjenice da se ljudima mora nadoknaditi šteta, mora se razmišljati dugoročno o mjerama prevencije kako bi zaštitili objekte i naše sugrađane od eventualnih sljedećih poplava”, naveo je Sedić.

Sedić ističe da su na licu mjesta dogovorili stručni sastanak koji će se održati u srijedu na kojem bi uključili više relevantnih institucija i ministarstava kako bi razgovarali o ovom kontinuiranom problemu.

Prošla šteta je iznosila “oko milion KM”, kako navodi Sedić, međutim veliki problem je birokratska procedura koja jako usporava sve procese sanacije i refundacije. Kriteriji i uslovi za dobijanje naknade za štetu su propisani strukturalnim uredbama te je potrebna mnoga dokumentacija koju ljudi moraju prinijeti.

“Jako je puno bespotrebnih procedura i obrazaca i vrijeme je za elektronske evidencije…ne trebamo ljude zamarati birokratskim procedurama”, naglašava Sedić.

Nadalje, Sedić je istakao da se sredstva dobijena od vlasti neće koristiti samo za sanaciju štete na infrastrukturi i na poduzimanju interventnih mjera, nego će se pokušati jedan dio sredstava iskoristiti kako bi pomogli sugrađanima koji su pretrpojeli štetu. Ističe da će tražiti od svih nivoa vlasti da se uključe kako bi što više sredstava bilo na raspologanju za pomoć ugroženima.

Vijeće ministara je izdvojilo milion KM: od toga 500 hiljada za Republiku Srpsku i 500 hiljada za Federaciju.

“Ako se bude na sličan način dijelilo, znači da će Bihać dobiti nekih 100-150 hiljada KM”, pojasnio je gradonačelnik Bihaća.

“Sve to skupa neće biti dovoljno ni da pokrijemo ovu štetu koju su sugrađani pretrpjeli na svojim objektima, a kamo li da govorim o dugoročnim mjerama”, dodao je da su potrebna višemilionska sredstva.

Nažalost, ovo je već drugi put u pet mjeseci da ovaj lokalitet pogađaju poplave, a zbog spomenute birokratije: tek sada se isplaćuje šteta koja je nanesena u decembru.

Sedić je napomenuo da je šteta od prošli put sumirana na milion maraka, a imat će samo 10-15% raspoloživih sredstava da se nadoknadi.

“Grad Bihać niti kanton ne može nositi taj teret, jednostavno, jer mi nemamo dovoljno sredstava u vlastitim budžetima da bi nadoknadili tu štetu”, rekao je on.

Za razliku od decembra, sugrađani su pretrpjeli veliku štetu na poljoprivrednim usjevima. Više nema mogućnosti da se usjevi kulure povrate jer je period sjetve prošao, u tom kontekstu, gradonačelnik kaže da se može govoriti o stopostotnom izostanku žetve ili usjeva za ovu godinu.

Regulacija poplavljenih mjesta trenutno je u postupku ispumpavanja vode iz objekata, ono što slijedi jeste isušivanje objekata, preventivno djelovanje protiv vlage, a nakon toga dezinfekcija i u konačnici sanacija.

Najpotrebiji su isušivači vlage, dezinfekciona sredstva i materijalna sredstva (novac ili građevinski materijal) koji bi mogli popraviti štetu na njihovim objektima.

“Nije više pitanje saniranje štete ljudima već je potrebno dugoročno napraviti rješenje. Morao vratiti fokus na preventivne mjere”, naglasio je Sedić za N1. 

(Erna H.)