Zakon stupa na snagu po ubrzanom postupku, odnosno sutra. Za je glasalo 56 poslanika, niko nije bio protiv, niti suzdržan.  

U spornom zakonu se navodi:

Član 1. Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće se objavljivati, primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS.

Član 2. Odluke iz člana 1. ovog zakona neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH.

Do donošenja zakona iz stava 1. ovog člana, privremeno se stavljaju van snage odredbe zakona kojim se propisuje objavljivanje zakona i drugih propisa RS, u dijelu koji se odnosi na propise i druge akte koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Član 3. Osobe koje su dužne da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH u pogledu krivičnih djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona i bit će zaštićene od institucija RS.

- Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u Amandmanu XXXII Ustava, prema kojima RS uređuje i obezbjeđuje integritet i ustavni poredak, te teritorijalnu cjelokupnost RS, ustavnost i zakonitost i organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa, kao i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava RS, prema kojem Narodna skupština RS donosi zakone, druge propise i opšte akte", navodi se na početku.

Ovim zakonom propisuje se da se Odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH.

Predlagači Zakona, obrazlažući razloge za donošenje ovog zakona, navode da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravilnika tog suda, na osnovu koje je omogućeno zakazivanje i održavanje sjednica, kao i donošenje odluka bez sudija izabranih od Narodne skupštine RS, te na ovaj način Pravilima regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom.

- S tim u vezi, pristupilo se donošenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, s ciljem zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske – piše u materijalu.

Кada su u pitanju razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku, predlagači shodno članu 213. Poslovnika Narodne skupštine RS, navode da se Odlukom Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacija RS, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od Narodne skupštine RS i time urušavanje ustavne nadležnosti RS, zbog čega je u opštem interesu donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

Obrazlažući razloge za stupanje na snagu ovog zakona narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", predlagači navode da se predloženim zakonom štiti ustavni poredak i pravni sistem RS, što predstavlja naročito opravdan razlog za stupanje ovog zakona na snagu prije osmog dana od dana objavljivanja.

Kako se navodi, Republički sekretarijat za zakonodavstvo konstatuje da je Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (po hitnom postupku) u skladu sa Ustavom RS, pravnim sistemom RS i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa RS", dodali su.

Prema Mišljenju Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, a nakon uvida u propise Evropske unije i analize Prijedloga zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nisu ustanovljeni obavezujući sekundarni izvori prava relevantni za predmet uređivanja dostavljenog prijedloga. Zbog toga u Izjavi o usklađenosti stoji ocjena „"Neprimjenjivo“.

Narodna skupština RS, na Sedmoj posebnoj sjednici, 21. juna 2023. godine, usvojila je Zaključke u vezi sa „neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH“, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu RS i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.

Povod za predlaganje ovog zakona je činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39.

Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština RS odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz RS, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda.

S obzirom na to da je Ustavni sud BiH 19. juna 2023. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda i omogućio uvođenje prakse da se ubuduće sjednice mogu zakazivati, održavati i odluke donositi i bez sudija izabranih od Narodne skupštine RS, ukazala se potreba za donošenjem ovog zakona u cilju zaštite Ustavom „zagarantovanih prava RS, kao i zaštite RS od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz RS.

Odluke Ustavnog suda BiH, prema odredbama ovog zakona, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom.

Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila. Također, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH", piše u materijalima NSRS.

(Ajdin B.)