Američki šef diplomatije Antony Blinken ranije je u januaru pozvao ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da naprave pritisak na Čovića da prestane s opstrukcijom izgradnje plinske interkonekcije između dviju države.

Čović odbacuje te optužbe i ustraje na tome da plinovod izgradi i njime upravlja javno poduzeće koje bi se osnovalo u Mostaru, a ne BH Gas sa sjedištem u Sarajevu na čemu insistira američka administracija, tvrdeći da u toj kompaniji ne radi nijedan Hrvat.

Grlić Radman je ocijenio kako se u realizaciji projekta uz SAD, Hrvatsku i BiH mora zagarantovati i uloga Hrvata u toj zemlji.

- Nastavit ćemo intenzivne razgovore s našim američkim prijateljima i s BiH. Sigurno da tu moramo voditi računa o interesu hrvatskoga naroda u BiH - rekao je ministar i dodao:

- Čović je legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda u BiH kao predsjednik HNS-a BiH i lider Hrvata u BiH... Podržavamo sve legitimne predstavnike bosanskohercegovačkih Hrvata.

Istaknuo je da službeni Zagreb i Hrvati u BiH žele da se plinska interkonekcija realizira kako bi BiH prestala ovisiti o ruskom plinu.

- Naravno da tu postoji različit pristup i da ne želimo uopće ovisiti o ruskom plinu i svakom plinu koji dolazi iz trećih zemalja - rekao je Grlić Radman.

Interkonekcijom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatski plinski sistem i LNG terminal na otoku Krku. Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje a drugi prema Mostaru. Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske.

Kompanija BH Gas jednostrano je prije tri godine raskinula ugovor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om. U prvom tromjesečju očekuje se odluka Arbitražnog suda u Cirihu po tužbi FGSZ-a s odštetnim zahtjevom od 21 milion dolara što bi moglo ozbiljno uzdrmati njezino poslovanje.  

(Sead M.)