Udari koje su vidjeli i čuli stanovnici glavnog grada Teherana uslijedili su sedmicama nakon što je Iran ispalio talase balističkih projektila na Izrael, prisiljavajući milione Izraelaca da se sakriju u skloništima. Iran je rekao da je njegov napad početkom ovog mjeseca bio odmazda za izraelsko ubistvo iranskog komandanta i nekoliko vođa grupa koje podržava Iran u regionu.

Nedavne razmjene zračnih napada Izraela i Irana prekinule su njihovu dugogodišnju praksu izbjegavanja direktnih vojnih sukoba.

Šta je pozadina

Evo pogleda na sve što znamo o izraelskoj vojnoj akciji protiv Irana i događajima koji su ove zemlje doveli do ove tačke.

Izraelska vojska je u saopćenju u subotu u 2:30 ujutro navela da "izvodi precizne napade na vojne ciljeve u Iranu", rekavši da djeluje kao odgovor na više od godinu dana napada na Izrael od strane Irana i njegovih saveznika širom svijeta. 

Stanovnici Teherana prijavili su da su čuli eksplozije u gradu i okolini. Nešto poslije 6 sati ujutro, vojska je saopštila da su napadi završeni. Izraelski zvaničnici rekli su da je napad završen oko 5 sati ujutro, nakon što je pogođeno 20 ciljeva.

Tokom razmjene zračnih napada u aprilu, Izrael je čekao samo oko pet dana da odgovori na iranski napad sličan onom iz Teherana od 1. oktobra.

Čini se da su različiti faktori ovog puta diktirali duže vrijeme do odgovora, oko 25 dana, uključujući razgovore između Izraela i Bidenove administracije, dolazak američkog sistema protivvazdušne odbrane i jevrejske praznike. Predstojeći izbori u SAD-u također su mogli utjecati na tajming Izraela.

Dva povjerljiva dokumenta američkih obavještajnih službi koja su procurila prošle sedmice opisuju satelitske snimke izraelskih vojnih priprema za potencijalni napad na Iran i pružaju uvid u američku zabrinutost u vezi s tim planovima.

Decenijama su Iran i Izrael bili uključeni u ono što je predstavljalo rat u sjenci. Iran je koristio mrežu savezničkih grupa, uključujući Hamas i Hezbolah, da napadne izraelske interese, a Izrael je ubio visoke iranske zvaničnike i nuklearne naučnike i organizirao cyber napade na Iran. Sukob između njih izbio je u javnost ove godine, nakon prošlogodišnjih napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Iran je u aprilu lansirao salvu projektila i bespilotnih letjelica na Izrael - što je bio prvi direktni napad na ovu zemlju - u znak odmazde za izraelski napad na kompleks iranske ambasade u glavnom gradu Sirije, Damasku, u kojem su ubijena tri najviša iranska komandanta. Izrael je u velikoj mjeri osujetio iranski raketni napad koristeći svoju protuzračnu odbranu, uz pomoć Sjedinjenih Država i drugih saveznika, a zatim je odgovorio vlastitim napadom.

Zatim, krajem jula, izraelski avioni su ubili glavnog komandanta Hezbolaha u glavnom gradu Libana, Bejrutu, u znak odmazde za raketni napad u kojem je poginulo najmanje 12 ljudi. Dan kasnije, Hamasov politički vođa, Ismail Haniyeh, poginuo je u eksploziji u Teheranu.

Iranska vlada i Hezbolah obećali su da će uzvratiti, ali, na iznenađenje mnogih, Iran nije odmah poduzeo akciju.

Šta su bili ciljevi Izraela

Nakon što je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas koje podržava Iran, Izrael je pokušavao uravnotežiti svoje strateške ciljeve sa zabrinutošću svojih saveznika, posebno Sjedinjenih Država, da bi novi napad mogao pokrenuti širi regionalni rat.

Izraelska vlada je rekla Bidenovoj administraciji da će izbjeći napad na iranska nuklearna postrojenja, izjavila su dva zvaničnika ovog mjeseca. Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o osjetljivoj diplomatiji, rekli su da se Izrael složio da fokusira svoj napad na vojne ciljeve u Iranu.

Američki zvaničnici zabrinuti su zbog uvlačenja u veću bliskoistočnu konfrontaciju sa predsjedničkim izborima koji će se održati za manje od dvije sedmice.

U subotnjem napadu, Izrael je rekao da su njegovi ratni avioni gađali objekte za proizvodnju projektila, raketne nizove zemlja-vazduh i druge vojne lokacije. Iranske nacionalne snage protivvazdušne odbrane saopćile su da je Izrael napao vojne baze u tri iranske provincije, uključujući Teheran, uzrokujući "ograničenu štetu".

Izbjegavajući nuklearnu ili naftnu infrastrukturu, Izrael je vjerovatno nastojao ograničiti vjerovatnoću sveopšteg rata između dva protivnika, koji bi bio razoran za regiju.

Koje su vojne sposobnosti Izraela

Izrael je nedavno pokazao da je sposoban da izvodi zračne napade na velikim udaljenostima.

U napadima na Hute u Jemenu krajem septembra, izraelske snage su preletjele više od hiljadu milja kako bi napale elektrane i infrastrukturu za transport, koristeći izviđačke avione i desetine borbenih aviona koji su morali biti dopunjeni gorivom u toku leta. Teheran, oko 1.000 milja od Izraela, nalazi se u sličnom rasponu.

Iran ima mnogo jaču protivvazdušnu odbranu od Libana i Jemena, ali Izrael je pokazao da možda ima prednost.

U aprilu, u znak odmazde za prvi iranski raketni napad, izraelski zračni napad oštetio je protivvazdušni sistem S-300 u blizini Natanza, grada u centralnom Iranu koji je ključan za program nuklearnog naoružanja zemlje. Zapadni i iranski zvaničnici rekli su da je Izrael u tom napadu rasporedio zračne bespilotne letjelice i najmanje jednu raketu ispaljenu iz ratnog aviona.

Taj udar je pokazao da Izrael može zaobići iranske odbrambene sisteme i paralizirati ih.

Prema Centru za strateške i međunarodne studije, istraživačkoj instituciji u Washingtonu, Izrael ima dodatne mogućnosti: balističke rakete srednjeg dometa Jericho 2, koje mogu doseći ciljeve udaljene oko 2000 milja, i Jericho 3 balističke rakete srednjeg dometa, koje mogu doseći ciljeve udaljeno više od 4.000 milja.

Kakav je stav vlade SAD

Predsjednik Biden je ovog mjeseca rekao da neće podržati napad na iranska nuklearna postrojenja. Bijela kuća je u subotu izrazila podršku izraelskoj operaciji, nazvavši je ciljanom i proporcionalnom.

Američki zvaničnik rekao je u subotu da je Izrael upozorio zvaničnike Bidenove administracije prije napada, ali je odbio precizirati koliko unaprijed.

Neki analitičari su rekli da su predstojeći predsjednički izbori u SAD-u i činjenica da Biden ne traži drugi mandat možda otežali administraciji da utiče i potencijalno ograniči djelovanje Izraela.

Zvanični izvještaj Bijele kuće na brifingu u subotu je rekao da administracija vjeruje da bi izraelski napad trebao biti kraj vojne razmjene između Izraela i Irana, ali da će Sjedinjene Države ponovo stati u odbranu Izraela ako Iran uzvrati.

Ukoliko među žrtvama bude visokih iranskih zvaničnika...

Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy instituta, upozorila je da bi se Iran mogao osjećati prisiljen odgovoriti ako se utvrdi da među iranskim žrtvama ima i visokih zvaničnika.

"Još uvijek smo na eskalirajućoj putanji, a ona će i dalje biti takva osim ako se ne završi pokolj u Gazi i Libanu", rekla je, misleći na izraelske vojne akcije u tim mjestima.

"Ako se ne dogodi, vjerovatno ćemo vidjeti još jednu rundu vatre između Irana i Izraela za nekoliko sedmica, možda mjeseci, a nažalost ta će vjerojatno biti žešća od ove posljednje razmjene", dodala je Parsi.

(Ajdin B.)