“Izrazit ću svoje isključivo lično mišljenje. Vjerujem da je vjerovatnoća da će se 2025. godine zaista pokušati započeti takvi pregovori i sastanci značajno veća nego da se takvi pokušaji neće napraviti. Ovo, ponavljam, je moja lična prognoza. Šta će se dalje desiti – vidjet ćemo“, rekla je ona u intervjuu za prokremaljski list Argumenti i Fakty.

Matvijenko je, međutim, dodala da će “ozbiljna eskalacija” koju provodi odlazeća administracija Joea Bidena “najvjerovatnije uticati na potencijalne pregovore”, referirajući se na odobrenje Washingtona da Kijev koristi rakete dugog dometa unutar Rusije.

Rusija je navodno otvorena za raspravu o prekidu vatre s Ukrajinom uz Donalda Trumpa, ali odbija značajne teritorijalne ustupke i insistira da Kijev odustane od ambicija pridruživanja NATO-u.

Rusija nastavlja zahtijevati “demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine, a u prethodnim mirovnim pregovorima je zahtijevala da ukrajinska vojska bude smanjena na 50.000 vojnika. Također tvrdi da polaže pravo na teritorije četiri istočne i južne ukrajinske regije: Donjeck, Herson, Zaporožje i Lugansk, od kojih je samo posljednja u potpunosti okupirana.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistira da Ukrajina prije početka bilo kakvih pregovora s Moskvom mora dobiti sigurnosne garancije od NATO-a i više oružja za svoju odbranu.

Kako navodi Guardian, čini se da je Zelenski donekle promijenio stav, dajući naslutiti da bi Ukrajina mogla “privremeno” odustati od nekih teritorija kako bi okončala rat, a te teritorije bi se kasnije mogle diplomatski vratiti. Ukrajina želi trenutni poziv za pridruživanje NATO-u, s članstvom koje bi uslijedilo kasnije, ali se to općenito smatra nerealnim.