Istraživanjem "LEAD-Covid-19" koje je pokrenuto prije godinu dana, obuhvaćeno je 12.300 osoba. Na početku je ispitivan broj neprijavljenih slučajeva infekcije u Beču. Ispostavilo se da 80 posto inficiranih nije imalo nikakve ili vrlo blage simptome. Kod otprilike 160 ili 1,3 posto ispitanika koji su bili zaraženi koronavirusom, 12 mjeseci je praćen razvoj antitijela. Kod dvije trećine nivo antitijela je nakon godinu dana bio vrlo nizak, skoro pa nepostojeći, saopćeno je iz Eurocomm-PR-a Sarajevo. 

Dok je poznato da količina antitijela opada s vremenom, trenutno nije poznato s kojom količinom antitijela se smanjuje i nestaje imunitet te kada je moguća reinfekcija, a time i prenos na druge. 

-Ono što smo na osnovu podataka studije mogli vidjeti, jeste, da postoje osobe koje su se i pored prebolovane infekcije i prisutnih antitijela ponovo inficirale - naglašava pulmologinja Marie-Kathrin Breyer sa Ludwig Boltzmann instituta.

Ove osobe često nemaju nikakve simptome, neke čak imaju i negativan PCR test, ali ipak mogu prenijeti virus na druge. Prisutnost SARS-Cov-2 antitijela u krvi dakle ne štiti izričito od ponovne infekcije te nisu ni nužno dokaz da do reinfekcije neće doći. Ova saznanja bi mogla igrati ulogu u diskusiji o popuštanju mjera za vakcinisane i osobe koje su prebolovale infekciju.

Breyer tvrdi kako bi se i nivo neutralizirajućih antitijela kod vakcinisanih osoba trebao posmatrati kritično. Ipak, to ne znači da vakcinisanje što većeg broja stanovništva nije važno kako bi se usporila pandemija.

Druga faza studije je u toku i odnosi se na ulogu imunološkog pamćenja T ćelija koje bi također mogle spriječiti razvoj teškog oblika bolesti Covid-19.

(Fena)