Istraživači podižu uzbunu zbog sveprisutnosti mikroplastike u našoj hrani, naglašavajući zapanjujuću stvarnost da se plastične čestice infiltriraju u našu prehranu alarmantnom brzinom.
Nedavna studija je otkrila da je zapanjujućih 90% uzoraka životinjskih i biljnih proteina pozitivno na mikroplastiku. Ovi sitni polimerni fragmenti, veličine od manje od 0,2 inča (5 milimetara) do 1/25 000 inča (1 mikrometar), postali su sveprisutni u našem lancu ishrane. Čak ni vegetarijanci nisu pošteđeni, jer voće i povrće mogu apsorbirati mikroplastiku kroz svoj korijenski sistem, prenoseći te štetne čestice u različite dijelove biljke, piše CNN.
Kontaminacija tu ne prestaje. Uobičajene kuhinjske namirnice poput soli i šećera također su zaražene mikroplastikom. Utvrđeno je da himalajska ružičasta so, crna so, morska so, pa čak i šećer sadrže značajne količine plastičnih čestica, što predstavlja skriveni rizik za potrošače.
Kao iznenađujuće otkriće, čak i vrećice čaja, često napravljene od plastike, mogu isprati značajne količine plastičnih čestica u skuvani čaj. Jedna plastična vrećica čaja može otpustiti milijarde mikroplastičnih i nanoplastičnih čestica u vodu, povećavajući krizu zagađenja plastikom.
Nadalje, osnovne namirnice poput riže i flaširane vode nisu imune na plastičnu kontaminaciju. Konzumacija riže, na primjer, izlaže pojedince mikroplastici, pri čemu instant riža sadrži posebno visoke nivoe. Utvrđeno je da flaširana voda, koja se često smatra sigurnom alternativom, sadrži u prosjeku 240.000 plastičnih čestica po litri, uključujući nanoplastiku.
Zdravstvene implikacije uzimanja ove mikroplastike su duboko zabrinjavajuće. Nedavne studije povezuju prisustvo mikroplastike u arterijama sa povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i smrtnosti. Nanoplastika, posebno, predstavlja značajnu prijetnju jer može infiltrirati ćelije i tkiva, potencijalno ometajući vitalne tjelesne funkcije i oslobađajući štetne hemikalije koje se koriste u proizvodnji plastike.
Unatoč nedostatku konsenzusa o tačnim utjecajima mikroplastike na zdravlje, stručnjaci savjetuju minimiziranje izloženosti odabirom staklenih ili nehrđajućih čeličnih posuda umjesto plastičnih, izbjegavanjem mikrovalne hrane u plastici i davanjem prioriteta svježoj hrani u odnosu na prerađenu hranu umotanu u plastiku. Usvajanjem ovih mjera i podizanjem svijesti o sveprisutnoj prisutnosti mikroplastike u našoj hrani, možemo poduzeti proaktivne korake kako bismo zaštitili svoje zdravlje i ublažili krizu zagađenja plastikom.
(Erna H.)