Ovu važnu svjetsku aktivnost kreirala je Svjetska liga za hipertenziju i prvi put je održana 14. maja 2005. godine, s temom: Znaj svoje brojeve! 

Ovaj dan je bio izuzetan uspjeh sa 24 zemlje koje su učestvovale, a od tada je Svjetski dan hipertenzije sve veći godišnji događaj. Svrha mu je da  javnosti saopšti značaj hipertenzije i njenih ozbiljnih medicinskih komplikacija, te pruži informacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju. Da bi se to postiglo potrebna je saradnja zdravstvenih radnika, medija, volonterskih organizacija i vlade svake zemlje, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH (ZZJZFBIH).

Moto obilježavanja ovog značajnog datuma ove godine je "Precizno mjerite svoj krvni pritisak, kontrolišite ga, živite duže”, fokusirajući se na borbu protiv niske stope svijesti o hipertenziji širom svijeta, posebno u područjima sa niskim do srednjim prihodima.

Arterijska hipertenzija je definirana onom vrijednosti arterijskog pritiska kod koje se pokazalo da liječnički tretman nadmašuje moguću štetu. Prema velikim randomiziranim kliničkim studijama radi se o vrijednostima ambulantno mjerenog sistoličkog pritiska ≥120 mmHg i/ili dijastoličkog ≥80 mmHg.

Prema studiji iz posljednje decenije, ukupna prevalencija hipertenzije, iznosi gotovo 30-45% opšte populacije u Evropi, s visokim porastom u starosti. Zbog teškoća dobivanja usporedivih rezultata u različitim zemljama i kroz vrijeme, smrtnost od moždanog udara može se koristiti kao surogat za status hipertenzije. 

Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, zemlje Zapadne Evrope pokazuju opadajući trend, dok zemlje Istočne Evrope pokazuju jasan porast smrtnosti usljed moždanog udara.

Procjenjuje se da je 2015. godine čak 1.13 milijardi stanovnika bolovalo od hipertenzije, a smatra se da će do 2025. trećina svjetskog stanovništva bolovati od te bolesti, dijelom zbog starenja stanovništva ali i značajnog porasta debljine u svjetskim razmjerama. Visoka učestalost bolesnika s arterijskom hipertenzijom prisutna je širom svijeta, nezavisno o stepenu razvijenosti pojedinih zemalja.

Adekvatne promjene životnih navika temelj su prevencije hipertenzije ali su i veoma važne za njeno liječenje. One mogu sigurno i efikasno odgoditi ili spriječiti nastanak hipertenzije kod osoba koje još nemaju hipertenziju, odgoditi ili spriječiti medikamentozni tretman kod hipertenzije I stepena i doprinijeti smanjenju pritiska kod hipertenzivnih pacijenata koji već uzimaju terapiju. Osim efekta smanjenja krvnog pritiska, ove promjene doprinose kontroli ostalih riziko-faktora i kliničkih stanja. Glavna teškoća u tome jeste nedostatak saradnje pacijenta tokom vremena, što zahtijeva posebne napore kako bi se to prevazišlo, navode iz ZZJZFBIH.

(Erna H.)