Festival svjetla je sjajan način da Zemaljski muzej privuče novu publiku, a posebno djecu i mlade ljude koji mogu mnogo toga naučiti u samom muzeju.

O ovoj postavci i o muzeju razgovarali smo sa direktorom Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Mirsadom Sijarićem. On je u razgovoru za Source kazao da glavni cilj muzeja nije zarada, već animiranje nove publike.

"Zadnjih godina, kada imamo posebne sadržaje, naravno da je interes publike veći. Bilo je raznih akcija kada je ulazak u muzej bio besplatan. Naravno, tada je uvijek najveći broj posjetilaca, znalo je biti po nekoliko hiljada. Ono što se sada dešava ima i komercijalni karakter i zbog toga nam je drago da ljudima nije isključivo motiv da dođu u muzej kada je besplatno. Nama nije nikakav prioritet da se zarađuje novac. Mi imamo jasne planove s ovim i pokušavamo da nadoknadimo ono što nije rađeno u muzeju praktično od rata. S obzirom da nam je vrlo skromna podrška od države, mi neke stvari hoćemo da uradimo sami ovdje, i zato se trudimo da imamo sadržaj koji možda nije sto posto naša klasična djelatnost, kao što je slučaj sa ovim sada, ali nisu ni daleko od toga. Sve u svemu, zadovoljni smo i nadamo se da će pasti snijeg, pa da će biti još ljepše", govori nam Sijarić.

Prethodnih godina je često javno govorio kako Zemaljski muzej nema adekvatnu podršku vlasti i kako jedva funkcioniše. Danas kaže da je situacija bolja, ali još uvijek nije na onom nivou kakvom bi trebala da bude.

"Promijenila se situacija tokom prošle godine. Potpisali smo ugovor sa Univerzitetom u Sarajevu, pa dio sredstava potrebnih za funkcionisanje muzeja dolazi direktno iz budžeta KS, što je naravno veliki pomak i što znači da je taj dio sredstava siguran. Ono što je negativni aspekt te priče jeste da su ovi ostali, koji su do sada, tako kako jesu, ali na neki način podržavali muzej, sada smanjili sredstva računajući da smo riješeni kroz kanton, što nije tačno – mi smo djelom riješeni kroz kanton. Muzej trenutno radi sa pedeset posto zaposlenih od predviđenog punog broja, koji iznosi sto ljudi. Ovo je veliki muzej, nije mala institucija, i naš realan budžet bi trebao biti oko 2-3 miliona KM. S obzirom da imamo pedeset posto zaposlenih na ovaj broj ljudi, to je neki milion i po, govorim samo o hladnom pogonu što uključuje režijske troškove, plate, itd. Naš cilj ovdje nije da dobijemo platu, već da muzej funkcioniše i radi, zato mu treba dodatna zapošljavanja, što znači više novca. Da se pogrešno ne shvati, ne žalimo se. Napravljen je veliki napredak sa KS, on se uglavnom devedeset posto tiče sredstava za plate, ostali dio novca koji ne dobijemo od ostatka vlasti mi nadoknađujemo sa svojim prihodima. Sada nam plate nisu upitne, i to je veliki napredak u odnosu na prethodne godine", kaže Sijarić.

Sijarić kaže kako se Zemaljski muzej ozbiljno priprema za narednu godinu, gdje ih očekuje nekoliko velikih projekata.

"Pripremamo nekoliko velikih stvari za narednu godinu. Naš glavni prioritet je ponovno otvaranje naših stalnih postavki, a neke su trenutno u procesu obnavljanja. Prva sljedeća će biti otvorena 1. februara, kada muzej slavi svoj 136. rođendan. Tada ćemo otvoriti jednu značajnu i bitnu stalnu postavku na odjeljenju za prirodne nauke. Imamo planiran veliki broj privremenih izložbi, kako naših tako i gostujućih. Muzej radi maksimalno koliko može, ponekad su očekivanja javnosti nerealna. Mi nismo galerija pa da to samo objesimo na zid. Ozbiljno se pripremamo i radimo, te ćemo uskoro izaći u javnost s detaljnijim informacijama o novim planovima", zaključio je za naš portal Mirsad Sijarić.