“Da li Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je donijela Narodna skupštine RS na 8. posebnoj sjednici 27.6. 2023. godine predstavlja napad na ustavni poredak u smislu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, tj. da li se radi o krivičnom djelu.
Smatram da donošenjem ovog zakona nisu ostvarena obilježja krivičnog djela Napad na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH, jer ovo krivično djelo pretpostavlja upotrebu fizičke sile ili prijetnju upotrebe fizičke sile s ciljem pokušaja promjene ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili svrgavanja njenih najviših institucija.” napisala je u svom obraćanju na Facebooku Čolo koja je poznata kao vrsni poznavalac zakona.

Čolo je zatim ukazala na stvari koje bi se dešavale ukoliko bi zakon stupio na snagu.

“Nesporno je da, ukoliko bi ovaj zakon stupio na snagu, svi oni koji bi se pozivali na ovaj zakon i ne bi izvršavali odluke Ustavnog suda BiH na području RS bi činili krivično djelo Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava iz člana 239. KZ BiH za koje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina” navela je Čolo.

Čolo je dodala da politički gledano ovaj zakon predstavlja nastavak zakonodavne aktivnosti NS RS kojom se donose neustavni zakoni i drugi akti koji nesumnjivo podrivaju ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine i koji sprečavaju postizanje pozitivnih stvari i napredak BiH na evropskom putu.

Prema analizi Alme Čolo doneseni zakon je osuđen na propast.

“Ukoliko Visoki predstavnik ne suspenduje ovaj zakon, a trebao bi jer je prima facie neustavan, onda ne sumnjam da će Ustavni sud BiH po zahtjevu ovlaštenih predlagača proglasiti isti neustavnim veoma brzo nakon podnošenja zahtjeva. Jer ovaj Zakon nesumnjivo krši odredbe člana I/2. Ustava BiH po kojem je BiH pravna država, zatim člana III/3. b) po kojem se entiteti moraju u potpunosti pridržavati Ustava BiH koji je nadređen svim nekonzistentnim zakonima i po kojem mora postojati hijerarhija pravnih propisa i člana VI/5. po kojem su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Što znači da se ove odluke primjenjuju erga omnes u BiH i obavezuju sve njene građane i institucije. Ako poslanici NS RS na čelu sa predsjednikom entiteta RS ne čine krivično djelo Napad na ustavni poredak postavlja se pitanje čemu služi ova njihova aktivnost?” navodi Čolo i dodaje:

“Nesporno je da se rukovodstvu RS ne sviđaju odluke US o državnoj imovini, poljoprivrednom i šumskom zemljištu, riječnim tokovima, Danu RS, Referendumu ….

Ja smatram da je na sceni svojevrstan politički pritisak na partnere u vlasti da predvide drugačiji mehanizam izbora troje sudija u US BiH koje je od Daytona do danas birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i etabliranje takvih rješenja po kojima se nijedna odluka Ustavnog suda ne bi mogla donijeti bez glasa jednog sudije koji se bira u NS RS.

Da li se izbor troje sudija može promijeniti. Smatram da može ukoliko se to uredi Zakonom. Da li je došlo vrijeme za to? Smatram da nije, s obzirom na secesionističke i separatističke težnje iz RS-a. Troje sudija u US BiH koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u konsultaciji sa Predsjedništvom BiH su garant primjene demokratskih standarda i poštivanja normi međunarodnog prava koji obavezuju BiH.

Da li se treba predvidjeti u posebnom zakonu ili u Pravilima Ustavnog suda da se nijedna odluka ne bi mogla donijeti bez glasa jednog sudije koji se bira u NS RS ili bez glasa jednog sudije koji je Srbin? Smatram da se to ne smije dozvoliti. To bi bio ogroman korak unazad u odnosu na Dayton jer sudije u Ustavnom sudu nisu određene po nacionalnosti. Samo je propisano da se četiri člana US biraju u PD Parlamenta Federacije, a 2 člana u NS RS. Nacionalnost sudija nije određena.
To može biti svaki istaknuti pravnik visokog moralnog stajanja kako propisuje Ustav. Da li on dolazi iz entiteta F BiH ili entiteta RS je potpuno irelevantno. Integritet sudije, njegovo znanje, kompetencije, moralni kredibilitet su opredjeljujući u donošenju odluka. Sve odluke moraju biti donesene u skladu sa Ustavom BiH i zato ih svi moramo poštovati.

Niko od nas nema pravo da kaže da se na njega ne odnosi neka odluka Ustavnog suda i da je neće primjenjivati. Zakonodavac je tu bio jasan i tu radnju je inkriminirao i propisao strogu zatvorsku kaznu.

I na kraju, ali ne bez dužnog opreza, smatram da je donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine još jedan politički pucanj u prazno. Ovaj zakon je potpuni pravni promašaj” napisala je Čolo na svom Facebook profilu.

(Ajdin B.)