Sjedninjene Države suočit će se s “opasnim posljedicama” ako nastave s povećanjem vojne pomoći Ukrajini umjesto da podrže predloženo rusko rješenje prema kojem bi Moskva preuzela dijelove teritorija, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ekskluzivnom intervjuu za američki Newsweek.

Više od dvije i pol godine nakon što je Vladimir Putin naredio “specijalnu vojnu operaciju” protiv Ukrajine, a zapravo agresiju na Ukrajinu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Kremlj nudi održiv plan za zaustavljanje krvoprolića i obnovu sigurnosne arhitekture Europe. Optužio je NATO predvođen SAD-om da je prvi posijao sjeme rata prije deset godina i nastavio potpirivati vatru.

“Rusija je otvorena za političko-diplomatsko rješenje koje bi trebalo ukloniti temeljne uzroke krize”, rekao je. “Trebalo bi težiti okončanju sukoba, a ne postizanju prekida vatre”, rekao je Lavrov.

Ruski plan značio bi da Ukrajina prepusti pokrajine Donjeck, Herson, Luhansk i Zaporižju, koje su većinom, ali ne u cijelosti pod ruskom kontrolom, a koje je Moskva službeno pripojila nakon međunarodno osporavanog referenduma u rujnu 2022., kao i Krim, koji je Rusija zauzela i pripojila sličnim glasanjem 2014. Kijev bi također morao odustati od članstva u NATO savezu, prema ruskim čelnicima. Lavrov kaže da bi temelj za prekid vatre mogli biti pregovori u Istanbulu 2022. koji su uključivali odustajanje od članstva od NATO-a te priznavanje neovisnosti ruskih dijelova autonomnih pokrajina Donjecka i Luhanska, no sada kaže da bi novi pregovori trebali uzimati u obzir “stanje na terenu”.

Ukrajina i zapadni saveznici umjesto toga zahtijevaju bezuvjetno povlačenje Rusije, dok je Moskva rekla da eskalirajući sukob dovodi NATO bliže izravnom sukobu s Rusijom, koja posjeduje najveću svjetsku zalihu nuklearnog oružja, te je uz SAD jedna od dvije nuklearne supersile.

“Trenutno, koliko vidimo, povratak mira nije dio plana našeg protivnika. Zelenski nije opozvao svoj dekret o zabrani pregovora s Moskvom”, rekao je Lavrov. “Washington i njegovi saveznici u NATO-u pružaju političku, vojnu i financijsku potporu Kijevu kako bi se rat nastavio. Oni raspravljaju o ovlasti ukrajinske vojske da koriste zapadne projektile dugog dometa za udar duboko u ruski teritorij. “Igranje vatrom na ovaj način može dovesti do opasnih posljedica”, upozorava Lavrov.

Mjere koje traži Moskva, rekao je Lavrov, usklađene su s putanjom svijeta koji se brzo mijenja, a u kojem je Rusija stvorila duboko partnerstvo s Kinom i učvrstila veze sa zemljama u razvoju koje traže veći utjecaj na globalnoj sceni. Iako Moskva snosi troškove, rekao je da Kijev i njegove pristaše mogu izgubiti najviše u dugotrajnom ratu.

Presudan trenutak za tijek rata mogao bi biti i rezultat predsjedničkih izbora u SAD-u 5. studenog između demokratske potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Podrška Ukrajini bila je predmet političkih sukoba u zapadnim prijestolnicama, a ne samo u Washingtonu, koji je pružio najveću izravnu pomoć.

“Općenito govoreći, ishod ovih izbora za nas nije važan, jer su dvije stranke postigle konsenzus o suprotstavljanju našoj zemlji”, rekao je Lavrov. “U cjelini, bilo bi prirodno za stanovnike Bijele kuće, bez obzira tko su, da se bave svojim domaćim poslovima, umjesto da traže avanture desecima tisuća kilometara daleko od američkih obala. Uvjeren sam da birači u SAD-u misle isto”, kazao je Lavrov.

(Erna H.)