Ova svečanost održava se svake godine na inicijativu Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća koja okuplja sva bošnjačka vijeća iz domovinskih zemalja uključivši i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca u Bosni i Hercegovini.

Svečanost se svake godine, po odluci Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, održava u drugom glavnom gradu jedne od za Bošnjake domovinskih zemalja, a povodom sjećanja na Prvi bošnjački sabor i vraćanje povijesnog imena Bošnjak u Sarajevu, sa 27. na 28. septembar 1993. godine.

Zastupnik u Hrvatskom saboru Armin Hodžić je objasnio da je njihov cilj zadržati ljude na okupu, a ne ih rastjerivati kroz produciranje raznih svađa, kao što je to često bio slučaj kada je riječ o okupljanju Bošnjaka na projektima njihove nacionalne manjine.

"Naš cilj je vraćati povjerenje u naše institucije, a ne ga narušavati, naš cilj je graditi zajednicu koja nije ničiji privatni posjed već zajedničko dobro. I to želimo raditi u saradnji sa našim partnerima iz domovinskih zemalja koje smo večeras ugostili što nas izuzetno veseli", rekao je Hodžić.

Kako kaže, do bošnjačkog nacionalnog preporoda koji je svoj izraz našao u Bošnjačkom saboru iz 1993. godine ne bi došlo da svih ranijih desetljeća, uprkos procesima 'nacionaliziranja muslimana' nisu postojali hrabri i rijetki pojedinci koji su svojim radom i zalaganjem čuvali makar zrnca bošnjačke nacionalne samosvijesti.

"Jedno od tih imena koje želim istaknuti je naš veliki književnik Alija Isaković koji nas je zadužio svojim ukupnim književnim i naučnim djelom, ali i svojom presudnom dionicom u kreiranju ambijenta u kojemu je ostvaren Prvi bošnjački sabor 1993. godine", rekao je Hodžić.

Bermin Meškić, predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj – „Bošnjaci zajedno“ je za Fenu naglasio da u najtežim trenucima Agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je opstanak države bio neizvjestan, Bošnjaci su se pod prijetnjom biološkog opstanka na Prvom bošnjačkom saboru vratili sebi, reafirmirajući svoj identitet i svoj bosanski jezik.

"U vremenima mira, mi ne želimo ovaj datum svoditi na onu prolaznost koju u sebi nosi dnevna politika. Zašto mi je ovo bitno istaknuti, jer previše često čitamo pozive o potrebi da se saziva novi Bošnjački sabor, ili prema nekima Svebosanski sabor", rekao je Meškić te postavio pitanje „gajimo li mi uopće duh jedinstva koji je prožimao Prvi bošnjački sabor 1993. godine?“

"Je li to onaj temelj na kojem gradimo svoj politički i društveno-kulturni kodeks u današnje vrijeme? Ako bi sudili prema onoj vrsti međubošnjačke sukobljenosti koju svjedočimo uznevjereno promatrajući bh. političku scenu, složit ćemo se, nismo ni blizu tom idealu. Sagledavajući naše ukupno stanje možda je korisno uzeti upravo primjer nedavne homogenizacije i političkog uspjeha Bošnjaka u Hrvatskoj, kao i rad Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, koji svjedoči o snazi zajedništva koje je u potpunosti promijenilo naš status koji je rezultirao dobrim odnosima sa hrvatskim vlastima i usvajanjem Operativnih planova Vlade koji će unaprijediti naš status", objasnio je Meškić.

Zaključio je da on ulogu Bošnjaka vidi kao most između Istoka i Zapada.

"Pitanje je do koje smo je mjere osvjestili i kada ćemo tu vrstu misije početi u potpunosti ispunjavati. Ono što je sigurno, bez obzira na sva iskušenja, pokazali smo da umijemo čuvati svoju tradiciju i identitet", uvjeren je Meškić.

Ovogodišnja svečanost održala se u zagrebačkom hotelu Westin pod pokroviteljstvom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, uz prisustvo visokih zvanica iz političkog života Republike Hrvatske, Republike Srbije i Republike Crne Gore, kao i velikog broja predstavnika i delegacija bošnjačkih vijeća i udruženja iz čitave regije.

Među ostalima, na svečanosti su se obratili Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i Radovan Fuchs, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministar nauke, obrazovanja i mladih u Vladi Republike Hrvatske

Uz gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića svečanosti su prisustvovali i ministar turizma i omladine Vlade Srbije Husein Memić, potpredsjednik Skupštine Srbije Edin Đerlek, poslanici Bošnjaci u Skupštini Srbije i Skupštine Crne Gore te veliki broj stranih diplomata.

Suljo Mustafić je pozdravio skup kao predsjedavajući Ureda za kordinaciju bošnjačkih vijeća, ali i ispred delegacije Bošnjačkog vijeća Crne Gore. 

Iz Nacionalne koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“ kažu da je priređen bogat program povodom ovog za njih važnog datuma.

Mlada operna pjevačica Vilma Grazia Žmak je izvodila sevdalinke, a predstavljeno je i specijalno izdanje časopisa „Bosna“ koji je počeo izlaziti krajem prošle godine. Glavni urednik je književnik i publicist Filip Mursel Begović koji je za ovu prigodu priredio tematski broj „Bošnjaci – kulturno-historijski pregled“.

Emitiran je dokumentarni film „Prvi Bošnjački sabor“, a prof. dr. Sead Šemsović, stručnjak i profesor usmene bošnjačke književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, govorio je o dvije za Bošnjake bitne godišnjice – 450 godina od prvog spominjanja sevdalinke i 250 godina od prvog zapisa Alberta Fortisa bošnjačke usmene balade Hasanaginice.

Također, u saradnji sa Zlatarom Sofić iz Sarajeva priređena je izložbu pod naslovom „Vječna Blaga: Putovanje kroz nakit naše baštine“. Predstavljena je i izložba “Biserje Bošnjaka” koja je priređena sa ilustratrom, karikaturistom i kartografom iz Sarajeva, Emirom Isovićem.

Manifestacija se nastavlja 29.9. u Kulturnom centru Zagrebačke džamije, kada se u početkom u 11:30 sati održava Okrugli sto na temu statusa Bošnjaka u domovinskim zemljama.

(Erna H.)